Otkriće u Nišu: Ostaci rimskog akvadukta preko 90 m dužine

U Nišu je otkriven novi deo rimskog akvadukta, jednog od najznačajnijih spomenika antičkog inženjerstva na ovim prostorima.
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš, u saradnji sa Odeljenjem za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, sprovodi zaštitna arheološka istraživanja rimskog akvadukta na lokalitetu Rimski akvadukt – Gornjomatejevačka, u niškom naselju Pantelej.
- Arheološko otkriće u Nišu: još jedan deo rimskog akvadukta!
- Još jedno fascinantno arheološko otkriće u Nišu – rimski akvadukt!
- Arheološko blago pored deponije: Vinčansko naselje otkriveno u Aleksincu
Podsećamo da je Zavod tokom maja 2025. godine istraživao i deonicu akvadukta na trasi železničke obilaznice oko Niša, na lokalitetu Rimski akvadukt – Ardija, udaljenom samo 150 metara ka severoistoku. U decembru 2024. godine istraživanja su sprovedena takođe u Gornjoj Matejevačkoj, na drugom gradilištu, oko 100 metara jugozapadno, navode iz niškog Zavoda.
Ostaci akvadukta otkriveni su i na trasi gasovoda Niš–Dimitrovgrad 2023. godine, nedaleko od Donjeg Matejevca, kao i ranije 2022. na nastavku Somborskog bulevara i 2020. godine na dva gradilišta u Podviniku.
Arheolozi redovno otkrivaju rimske akvadukte
Učestala otkrića akvadukta povezana su sa intenzivnim savremenim razvojem grada, što se može uporediti sa rimskim periodom kada je, zahvaljujući procvatu antičkog Naissusa i podršci cara Konstantina, došlo do potrebe za većim infrastrukturnim objektima. Upravo tada je izgrađen zidani akvadukt, umesto starijeg keramičkog, radi dopremanja sveže pijaće vode.
Rimski akvadukt u Nišu, do sada istraživan čak sedam puta u poslednjih pet godina, za sada je jedini potvrđeni glavni pravac vodosnabdevanja antičkog Naissusa.
Dve faze akvadukta
Akvadukt se sastoji iz dva glavna dela, odnosno dve faze. Prvi je keramički cevovod, koji je stariji i vezuje se za period kada Naissus dobija status municipijuma. Drugi je zidani vodovodni kanal, koji je mlađi, a nastao je u vreme cara Konstantina i predstavlja direktnu materijalnu vezu današnjeg Niša sa rimskim imperatorom. Ono što ovo istraživanje posebno izdvaja jeste sadašnje otkrivanje akvadukta u dužini od impresivnih preko 90 metara!

Do sada je istraženo oko 300 metara akvadukta, čime je potvrđena njegova trasa. Međutim, ključni deo sistema, rezervoar, odredište akvadukta, još nije pronađen. Pretpostavlja se da se nalazio na prostoru današnje Pantelejske kasarne, odakle je voda dalje distribuirana manjim akvaduktima do Naissusa.
Problemi sa očuvanjem arheološkog nasleđa
Nažalost, brojna oštećenja i uništenja akvadukta zabeležena su tokom prethodnih decenija, usled različitih građevinskih i infrastrukturnih radova. Arheolozi podsećaju da uništenje ili oštećenje arheološkog nasleđa predstavlja ozbiljno krivično delo (član 212, stav 3 Krivičnog zakonika).
„Nivo kulture jedne zajednice ne meri se količinom arheološkog nasleđa, već načinom na koji se zajednica odnosi prema njemu“, naglašavaju stručnjaci.
Pozitivna praksa saradnje invenstitora i arheologa
Trenutna zaštitna istraživanja realizuju se uz podršku i razumevanje kompanije Highland invest doo iz Niša, koja je i naručilac radova. Ovaj slučaj predstavlja primer uspešnog usklađivanja interesa razvoja grada i očuvanja kulturnog nasleđa, kao i dokaz da je efikasnije sprovesti arheološka istraživanja pre početka građevinskih radova.

Cilj zaštitnih arheoloških istraživanja jeste prikupljanje podataka za izdavanje uslova za planiranu izgradnju na ovom prostoru, kao i očuvanje arheološkog nasleđa u okviru realizacije budućih građevinskih projekata.
U istraživanjima učestvuje više od 15 arheologa, studenata arheologije i saradnika. Rukovodioci istraživanja su prof. dr Marko Janković (Filozofski fakultet u Beogradu) i mr Aleksandar Aleksić (Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš).