Žene su igrale ključnu ulogu tokom neolita u Čatalhujuku

Žene su igrale ključnu ulogu tokom neolita u Čatalhujuku
Ženska figurina sa Čatalhujuka (Nevit Dilmen / CC BY-SA 3.0)

Novo genetičko istraživanje otkriva da su žene imale centralnu ulogu u društvenom životu jednog od najstarijih gradova na svetu iz neolita – Čatalhujuku u Turskoj.

Čatalhujuk, smešten na ravnicama Anadolije, bio je veliki i gusto naseljen grad koji je cvetao između 7100. i 5950. godine pre nove ere. Stanovnici su živeli u kućama od ćerpiča koje su bile zbijene jedna uz drugu, a u njih se ulazilo preko krovova. Mrtvi su sahranjivani ispod podova kuća, a stotine skeleta pružaju uvid u porodične i društvene odnose ovog drevnog društva.

U okviru višegodišnjeg međunarodnog istraživanja, tim genetičara i arheologa analizirao je DNK više od 395 osoba sahranjenih u Čatalhujuku. Rezultati su pokazali da su žene ostajale u svojim domovima i nakon udaje, dok su se muškarci selili, što upućuje na matrilokalni način života. Dakle, porodice su bile organizovane po majčinskoj liniji, a ne po očinskoj, kako je to bilo u kasnijim evropskim neolitskim društvima.

Razlike u pogrebnoj praksi devojčica i dečaka

Zanimljivo je da su devojčice u ovom društvu dobijale znatno bogatije grobne priloge od dečaka. Odnosno, do pet puta više nakita, posuda i drugih predmeta bilo je u njihovim grobovima, što dodatno potvrđuje njihov značaj u zajednici. I ženske figurine koje su pronađene u Čatalhujuku, često prikazane u dominantnim pozama, već decenijama bude interesovanje istraživača zbog mogućeg postojanja kulta Boginje Majke.

Infografika koja prikazuje bitne činjenice u vezi sa ulogom žene na Čatalhujuku (Science 2025)

U ranijim fazama naselja, u istim kućama sahranjivani su bliski rođaci, ali se u kasnijim slojevima primećuje praksa sahranjivanja ljudi koji nisu bili u krvnom srodstvu. To pokazuje da je zajednica razvijala društvene mehanizme poput usvajanja ili kolektivnog roditeljstva, gde su veze unutar domaćinstava bile zasnovane i na socijalnoj, a ne samo na biološkoj osnovi.

Nasuprot tome, u neolitskoj Evropi, društva su bila patrilokalna, žene su napuštale svoje zajednice, a muškarci ostajali. Njihovi grobovi su često bogatije opremljeni, što ukazuje na viši društveni status muškaraca.

Sahrana deteta sa odraslom osobom (foto: Scott D. Haddow)

Rezultati istraživanja iz Čatalhujuka pokazuju da su rane poljoprivredne zajednice mogle imati veoma različite društvene modele i da patrijarhalna struktura nije bila pravilo. U ovom slučaju, žene su bile stub zajednice, kako u porodici, tako i u društvenom i simboličkom životu.


Rad: Science

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »