Pronađena stela na kojoj je rimski car predstavljen kao faraon
Tokom restauratorskih radova u kompleksu hrama u Karnaku, arheolozi su otkrili izuzetno zanimljiv kameni spomenik star oko 2.000 godina. Reč je o steli koja prikazuje rimskog cara Tiberija u ulozi egipatskog faraona.
Ova pravougaona stela od peščara, dimenzija približno 60 × 40 centimetara, datuje se u period Tiberijeve vladavine (14-37. godine). Na njoj je car predstavljen kako stoji pred tebanskom božanskom trijadom: Amun, Mut i Khonsu, čime se simbolično potvrđuje njegova uloga čuvara kosmičkog poretka, odnosno principa maat, ključnog za staroegipatsku religiju.

Ovakav prikaz nije bio slučajan, navodi se u saopštenju egipatskog Ministarstva. Nakon što je Egipat postao provincija Rimskog carstva 30. godine pre nove ere, rimski vladari su sistematski predstavljani u faraonskom ikonografskom okviru, kako bi se legitimisala njihova vlast među lokalnim stanovništvom. Iako nikada nije kročio u Egipat, Tiberije je, poput svojih prethodnika, održavao religijske institucije i bio simbolički integrisan u egipatski panteon.
U tom kontekstu, scena na steli ima snažnu ideološku poruku: car prinosi maat bogovima, čime potvrđuje svoju dužnost da održava ravnotežu sveta. Prisustvo božanske porodice – oca, majke i sina, dodatno reflektuje model kraljevske vlasti i učvršćuje njegov legitimitet kao faraona.

Stela sadrži i pet redova hijeroglifa koji opisuju obnovu zida hrama Amun-Ra, što ukazuje na njenu prvobitnu funkciju kao arhitektonskog obeležja, verovatno ugrađenog u kapiju hramskog kompleksa. Kao takva, ona ne beleži lična dostignuća cara, već idealizovanu sliku vladara kakav bi trebalo da bude u egipatskom religijskom i političkom sistemu.
Istorijska pozadina rimskog osvajanja Egipta vezana je za sukob između Avgusta, Marka Antonija i Kleopatre VII. Nakon poraza Antonija i Kleopatre u Bici kod Akcijuma, Egipat ulazi u sastav Rimskog carstva, čime počinje nova faza njegove političke i kulturne istorije.