Otkrivene 302 rimske kovanice na Dunavskom limesu kod Mohova
Na lokalitetu kod Mohovo arheolozi su otkrili čak 302 rimske kovanice na prostoru od svega jednog kvadratnog metra, što ovaj nalaz čini jednim od značajnijih na Dunavskom limesu.
Intenzivna arheološka istraživanja duž dunavskog limesa u Hrvatskoj ušla su u novu fazu i već donose izuzetno značajne rezultate. U fokusu su lokaliteti u Vukovarsko-sremskoj županiji, gde Institut za arheologiju od 2019. godine sistematski istražuje rimsku vojnu infrastrukturu, u okviru šire inicijative za upis granica Rimskog carstva na UNESCO-vu Listu svetske baštine.
- Rimski vojnici bačeni u bunar: masovna grobnica iz 3. veka otkrivena u Osijeku
- Otkriven redak zlatnik vizantijskog cara Justina II
- Arheolozi otkrili ćup sa zlatnim novčićima
Nakon terenskih pregleda i geomagnetnih snimanja, tokom 2024. godine sprovedena su probna istraživanja koja su potvrdila postojanje većeg broja lokaliteta povezanih sa vojnom infrastrukturom limesa, datovanih u rimski period.

Kao jedan od najzanimljivijih izdvojen je lokalitet Mohovo – Istočno od sela, gde su 2025. godine započeta sistematska iskopavanja. “Utvrđeno je da se na ovom mestu nalazila drvena posmatračnica, opasana zaštitnim jarcima (fossa) V ili W preseka”, kaže za “Sve” o arheologiji”, dr Siniša Krznar sa Instituta za Arheologiju u Zagrebu. Zabeleženo je više faza pregradnji, a objekat je bio u funkciji od druge polovine 2. do kraja 4. veka.
Fenomalno otkriće – ostava rimskih kovanica
Najznačajnije otkriće zabeleženo je tokom nastavka istraživanja ove godine. Prilikom pražnjenja jednog od jaraka, arheolozi su na površini od oko jednog kvadratnog metra pronašli čak 302 kovanice. Preliminarni pregled ukazuje da se većina može datovati u 4. vek, što se poklapa sa poslednjim fazama korišćenja posmatračnice.

Kako navodi dr Siniša Krznar, reč je o nalazu koji može imati širi značaj za tumačenje funkcionisanja rimskih vojnih tačaka na granici, „Ovakva koncentracija kovanica u okviru obrambenog jarka ukazuje na specifične okolnosti njihovog deponovanja, koje će biti jasnije nakon detaljne analize“, kaže on.

Istraživanja na lokalitetu Mohovo se nastavljaju, a očekuje se da će dalji rezultati dodatno osvetliti život i aktivnosti na ovom delu Dunavskog limesa u kasnoantičkom periodu.
Mohovo, malo mesto, takođe je poznato kao i “dolina mamuta” jer su tu pronađeni fosilni ostaci, pre svega mamuta, ali i drugih izumrlih životinja iz ledenog doba.