Otkriveni su prvi ostaci deteta Homo naledi u južnoj Africi
![Otkriveni su prvi ostaci deteta Homo naledi u južnoj Africi](https://sveoarheologiji.com/wp-content/uploads/2021/11/1-leti-1296_ELF0132-1024x683-1.jpg)
Ljudski predak po imenu Homo naledi živeo je u južnoj Africi između 241.000 i 335.000 godina. Arheolozi su duboko u pećini pronašli prvu lobanju koja pripada detetu Homo naledi.
Na osnovu novijih istraživanja arheolozi su utvrdili da je dete Homo naledi bilo namerno sahranjeno u pećini Zvezda u usponu pre više od 200.000 godina.
Tim južnoafričkih i američkih arheologa koji istražuju pećinski sistem Rising Star u južnoj Africi otkrio je nešto što izgleda prilično neobično. U najdubljim i najmračnijim udubljenjima, gotovo nepristupačnog dela, jedne pećine pronašli su skeletne ostatke malog deteta koje je verovatno živelo između 250.000 i 300.000 godina. Dete je pripadalo misterioznoj arhaičnoj ljudskoj vrsti Homo naledi, za koju se zna samo iz istraživanja pećinskog sistema Zvezde u usponu.
Skeletni ostaci Homo naledija
Fragmenti fosila, najmanje 24 osobe, Homo naledi pronađeni su u dubokom pećinskom sistemu. Istraživanja su započeta 2013. godine kada su otkriveni prvi fosili ovog ljudskog pretka u onome što je sada poznato kao Dinaledi komora.
- Srpski naučnici imenovali novu ljudsku vrstu-Homo bodoensis
- Da li je otkrivena nova ljudska vrsta Homo longi „čovek zmaj”?
- Nova ljudska vrsta je otkrivena na Filipinima
- Pre pojave modernog čoveka planetu su naseljavali drugi ljudi
Prisustvo tolikog broja pojedinaca jedne ljudske vrste u pećini je jako misteriozno.
Tokom proteklih osam godina, istraživači u pećinskom sistemu su pronašli skoro 2.000 ostataka zuba i kostiju Homo naledi-ja.
“Dete tame”
Novootkriveni skeletni ostaci malog deteta pronađeni su na većoj dubini nego bilo koji drugi ostaci ovih predaka, i to je ono što ovo otkriće čini tako izuzetnim.
Istraživači su detetu dali ime “Leti”, što znači “izgubljeni” na domorodačkom južnoafričkom jeziku Setsvana.
![](https://sveoarheologiji.com/wp-content/uploads/2021/11/Rekonstruisana-lobanja-Leti-Homo-naledi.jpg)
Naučnici su iz detetovog večnog počivališta izvukli ukupno šest zuba i 28 fragmenata lobanje. Na osnovu veličine zuba i lobanje, procenjuju da je Leti imala između četiri i šest godina kada je umrla.
Ovaj ljudski predak živeo je u isto vreme kada i rani Homo sapiens.
Prema opisu Smitsonijanovog prirodnjačkog muzeja, Homo naledi je hodao uspravno, bio je visok oko 1,44 m i težak između 40 i 56 kilograma.
Evoluciono stablo Homo naledija
Smeštanje Homo naledija u evoluciono stablo roda Homo trenutno je nerešeno. Homo naledi je posedovao mešavinu osobina koje su slične Australopiteku (posebno u predelu karlice i ramena) i Homo (posebno u rukama i stopalima, i u veličini njegovog mozga). Potrebna su dalja uporedna istraživanja kako bi se saznalo više o tome kako je Homo naledi bio povezan sa Homo erectusom i drugim vrstama iz roda Homo.
Iako još uvek ne znamo sve o našim ranim precima, možda nikad i ne saznamo, mi nastavljamo da učimo i saznajemo više. Paleoantropolozi su stalno na terenu, istražuju nova područja revolucionarnim tehnologijama i neprestano popunjavaju neke od praznina u razumevanju ljudske evolucije.