Ovim su Kelti bušili lobanje pre 2.300 godina
Arheolozi u Poljskoj otkrili su izuzetno retko keltsko hirurško oruđe namenjeno trepanaciji lobanje.
Izuzetno redak artefakt baca novo svetlo na prisustvo Kelta i njihove medicinske prakse u ovom delu Evrope. Na arheološkom nalazištu „Łysa Góra“ u Mazoviji, na području opštine Horžele, pronađen je keltski alat za trepanaciju lobanje star oko 2.300 godina, zajedno sa tragovima metalurške aktivnosti. Ovi nalazi sugerišu da su među keltskim zajednicama koje su se naselile u regionu bili i pojedinci vešti u medicini i obradi metala.
Istraživanje predvodi dr Bartlomjej Kačinski iz Državnog arheološkog muzeja u Varšavi, u saradnji sa Fakultetom za arheologiju Univerziteta u Varšavi, a otkriće predstavlja važnu prekretnicu u proučavanju keltskog uticaja na severu Poljske.
- Drevni neurohirurzi bušili su rupe na lobanjama, neke su bile velike 10 cm
- Misterija metalnog implanta na drevnoj lobanji: Autentičan ili falsifikat?
Jedinstveno gvozdeno oruđe za operacije na lobanji datuje u 4-3. vek pre nove ere i svojim oblikom jasno ukazuje na specifičnu svrhu: trepanaciju, odnosno otvaranje lobanje. Naziv potiče od grčke reči koja znači „bosti“ ili „bušiti“, a ova medicinska intervencija bila je poznata širom sveta, od današnje Španije do Izraela i Bolivije, tokom najmanje pet milenijuma, sve do početka 19. veka.

Postojalo je više tehnika trepanacije, ali, kako navodi studija objavljena 2007. godine u časopisu Neurosurgical Focus, Kelti su najčešće koristili metod struganja, dok su bušenja bila znatno ređa i vezana samo za pojedine zajednice.
„Kelti su praktikovali trepanaciju, o čemu svedoče pojedinačni alati pronađeni u grobovima“, ističe dr Kačinski. „Izgleda da ove operacije nisu imale samo magijski karakter, već i medicinski.“
Iako je alat za trepanaciju sada prvi put otkriven na lokalitetu Łysa Góra, ali arheolozi do sada nisu pronašli skelete sa izbušenim lobanjama.
Izvor: PAP