Šarkamen – skriveni dragulj na istoku Srbije

Šarkamen – skriveni dragulj na istoku Srbije
Rimsko nalazište Vrelo-Šarkamen (ustupila: Sofija Petković)

Na Šarkamenu se nalazi zaboravljena carska palata sa mauzolejom i uprkos decenijskim istraživanjima, nalazište ostaje obavijeno velom misterija. Arheolozi se nadaju da će se preduzeti određene mere kako bi se ovo izuzetno nalazište približilo i stručnoj i široj javnosti.

Carska palata predstavlja nekadašnji luksuz i moć rimskog cara, a danas kulturno blago Srbije.

Rimski lokalitet Vrelo-Šarkamen nalazi se u istočnoj Srbiji, odnosno 4 km zapadno od istoimenog sela i 20 km severozapadno od Negotina.

Ovaj izuzetan rimski spomenik predstavlja jedinstveni arhitektonski kompleks značajan za arheologiju i istoriju naše zemlje i šire Rimskog carstva. I dan danas ostaje misterija čija je ovo zadužbina.

Nalazište je zabeležio, kao i mnoge druge, Feliks Kanic u 19. veku. Dugo vremena se verovalo da je reč o kasnoantičkom utvrđenju. Ali kako je vreme prolazilo, tako su arheolozi otkrivali da se ovde skriva nešto sasvim drugo.

Prva arheološka istraživanja na Šarkamenu sproveli su Milica i Đorđe Janković 1975. godine. Tada su pronašli delove carske porfirne skulpture.

Delovi skupocenog carskog porfira (ustupila: Sofija Petković)

Porfir je kamen rimskih careva i namenjen je za izradu njihovih figura. Reč je o skupocenom kamenu koji potiče iz Egipta. U Srbiji je pronađeno 6 do 7 porfirnih statua careva, a u čitavom Rimskom carstvu ih je pronađeno ne više od 30.

Šarkamen je carska rezidencija

Prva faza sistematskih istraživanja trajala je od 1994-2003. godine od strane SANU, Arheološkog instituta i Muzeja Krajine. Brojni objekti na levoj i desnoj obali reke Vrelo su otkriveni. Među njim se posebno izdvajaju utvrđenje carske rezidencije, memorijalni kompleks sa carskim mauzolejom i tumulom.

Već na početku istraživanja, otkriće funeralno-sakralnog kompleksa sa mauzolejom i tumulom i nalazi fragmenata carske statue od porfira naveli su rukovodioca projekta, akademika Dragoslava Srejovića, na osnovu analogije sa carskom rezidencijom tetrarha Galerija na Gamzigradu (Felix Romuliana) i funeralno-sakralnim kompleksom na Maguri, da identifikuje Vrelo – Šarkamen kao utvrđenu tetrarhijsku rezidenciju“, ispričala nam je sagovornica dr Sofija Petkovića, naučna savetnica Arheološkog instituta i rukovodilac projekta.

Da je reč o carskoj palati, misterija je rešena otkrićem nalaza seta zlatnog nakita u kripti mauzoleja, kao i novim nalazima delova porfirne sedeće statue cara, koji su omogućili njenu idealnu rekonstrukciju.

Rekonstrukcija statue cara na osnovu otkrivenih fragmenata porfira (ustupila: Sofija Petković)

Rimsko nalazište Vrelo – Šarkamen svrstano je u utvrđene tetrarhijske rezidencije, kao što su Dioklecijanova palata u Splitu i Galerijeva rezidencija na Gamzigradu“, rekla je dr Petković.

Na osnovu intenzivnih arheoloških istraživanja utvrđenje memorijalni kompleks se datuju u početak 4. veka i pripisuje se tetrarhu Maksiminu Daji (305-313), a mauzolej njegovoj majci i sestri cara Galerija, čije ime nije poznato iz istorijskih izvora.

Druga faza sistematskih istraživanja započeta je 2013. godine u okviru projekta Vrelo – Šarkamen, arheološka istraživanja, prezentacija i promocija. Ona i dalje traju. Projekat realizuju Arheološki institut u Beogradu i Muzej Krajine u Negotinu.

Mauzolej carice majke

Mauzolej je kvadratne osnove, stranice su 10,5 m dužine, a visok je oko 3 m. Sadržao je kriptu kružne osnove, pokrivenu zidanom kupolom. U grobnoj jami su bili položeni ostaci kremirane osobe sa zlatnim nakitom od 250 gr.

Mauzolej na Šarkamenu (ustupila: Sofija Petković)

U set zlatnog nakita spadaju 3 ogrlice, 3 prstena, dve naušnice, jedan privesak i par vitičarki.

Zlatni nakit iz mauzoleja carice (ustupila: Sofija Petković)

Takođe, sa pokojnicom je pohranjeno 9 votivnih pločica od zlatnog lima sa utisnutim aversima tetrarhijskog zlatnog novca, aurerusa. Na njima su identifikovana imena rimskih careva: Dioklecijana, Konstancija Hlora I Maksimina Daja. Nakit se nalazi u Narodnom muzeju Srbije.

Zlatne votivne pločice (ustupila: Sofija Petković)

Prof. dr Sofija Stefanović je objavila rezultate antropološke analize kremiranih osteoloških ostataka iz mauzoleja i grobova iz tumula u monografiji Šarkamen (Eastern Serbia): A Tetrarchic Imperial Palace. The Memorial Complex. Nažalost, ovaj material je izgubljen, pa nije moguće uraditi DNK analize, analize stabilnih izotopa,”, istakla je dr Petković.

Šarkamen je jedinstveno nalazište iz rimskog perioda

Arheološki lokalitet Vrelo – Šarkamen je potpuno arhitektonski jedinstven. Jedinstven je nalaz zlatnog nakita carice – majke u kripti  mauzoleja, ali jedinstven je i po „misterijama“ kao što su identitet graditelja (Maximinus Daja, Licinius…?), identitet ženske osobe sahranjene u mauzoleju (Dajina majka, tj. Galerijeva sestra?), objasnila nam je dr Sofija Petković.

Kako navodi dr Petković čak je i vreme izgradnje nejasno. Da li je carska palata izgrađena pre, u isto vreme ili čak nakon izgradnje Romulijane.

Izgled utvrđenja carske rezidencije. Tamnija boja označava istražene delove (ustupila: Sofija Petković)

Ono što dodatno muči arheologe jeste, kako kaže dr Sofija, „“gotovo potpuni nedostatak pokretnih arheoloških nalaza.“

Arheološka istraživanja Šarkamena u 2024. godini

Cilj istraživanja utvrđene carske rezidencije na lokalitetu Vrelo – Šarkamen je prezentacija i promocija ovog jedinstvenog rimskog nalazišta. Što se tiče arheoloških istraživanja, brojne lokacije i objekti su istraženi. U planu je istražiti što više i prezentovati javnosti.

Ove godine nastavljena su istraživanja zapadnog bedema utvrđene carske rezidencije, koja su započeta 2018. godine iskopavanjima na sektoru zapadne kapije (zapadna kapija i kule 1 i 2).

Konzervirane zidine na Šarkamenu (ustupila: Sofija Petković)

Pošto je otkriven zapadni bedem od severne kule zapadne kapije (kula 2) do jugozapadng ugla utvrđenja, sa nizom od 11 prostorija prizidanih uz unutrašnje lice bedema, u ovogodišnjoj kampanji započeta su iskopavanja jugozapadne kule fortifikacije (kula 10)“, rekla je dr Petković.

S obzirom da je prošle godine otkriven ulaz u ovu kulu sa koridorom popločanim kvaderima krečnjaka i početkom stepeništa, nastavljena su iskopavanja unutrašnjosti kule. Tom prilikom konstatovana je njena dobra očuvanost. Naime, očuvana je visina zida kule na nivou njenog drugog etaža, što bi sa prvim etažom (prizemljem), do temeljne zone, odnosno do poda kule, činilo očuvanu visinu od 6-8 m. Takođe, na zidu kule otkriveno je 6 zasvođenih prozora, od kojih je jedan (na istoku) u celosti očuvan. Konstatovano je da je zid kule u najvišoj zoni jako oštećen, erodirala su lica zida i obrušen je deo stepeništa u ulazu.“

Kula 10 će biti istraživana i sledeće godine, rekla je dr Sofija, da bi se došlo do njenog poda, a delovi zida do sada otkopani biće obezbeđeni drvenom oplatom. Nalazi u kuli datovani su u kraj 3-4. veka.

Vrelo-Šarkamen je lokalitet sa izuzetnim turističkim potencijalom

Rimski lokalitet Šarkamen ima potencijal da se nađe na turističkoj mapi Srbije i da se priključi lokalitetu kakav je Viminacijum

Zlatna ogrlica (ustupila: Sofija Petković)

Šarkamen je uvršten u rimska arheološka nalazišta IRS projekta (Itinerarium Romanum Serbiae). Realno, u ovom trenutku jedino Viminacijum ispunjava standarde turističke atrakcije zasnovane na arheološkom nasleđu. Ostala nalazišta (Sirmium, Singidunum, Diana Pontes, Felix Romuliana, Mediiana, Naissus, Iustiniana Prima) su za sada kulturna dobra izuzetnog značaja. Ali ne mogu se posmatrati kao kulturne (turističke) atrakcije, jer da bi to postali neophodna je njihova transformacija i modifikacija (sa dodatnim sadržajima) u turistički proizvod“, objasnila je naša sagovornica.

Lokalitet od izuzetnog značaja, ali bez adekvatnog pristupa za turiste

Promocijom nalazišta Šarkamen bave se Arheološki institut u Beogradu i Muzej Krajine u Negotinu. I to kroz publikacije, učešće na naučnim skupovima, predavanja, promociju na društvenim mrežama i slično.

Nažalost, Vrelo – Šarkamen je fizički nepristupačan zbog nedostatka adekvatne putne infrastrukture. Takođe, na lokalitetu nedostaje turistička infrastruktura (turističko-informativni centar, vodička služba, mokri čvor). Konstantni apeli nadležnima za rešavanje ovih problema već dve decenije ostaju bez adekvatnog odgovora, ali se ne predajemo u nastojanjima da Vrelo-Šarkamen jednog dana postane turistička atrakcija naše zemlje“, nada se dr Sofija.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »