Zlatni nakit sa Grmušine kose: dragocena ostava iz srednjeg bronzanog doba
Na lokalitetu Grmušina kosa kod Skorenovca, u južnom Banatu, pre sedam godina otkriven je jedan od najznačajnijih nalaza praistorijskog zlatarstva na prostoru Srbije – ostava zlatnog nakita iz srednjeg bronzanog doba.
Izvanredni nalaz, koji čini 12 zlatnih ukrasa za kosu i lančić sa 21 karičicom, pronađen je tokom zaštitnih arheoloških istraživanja 2019. godine, sprovedenih na trasi izgradnje magistralnog gasovoda na teritoriji grada Pančeva i opština Kovin i Opovo.
- Raskoš iz ranohrišćanske ere: Ljubičasta tkanina sa zlatnim nitima
- Nova saznanja o zlatnom prstenu kneginje Milice
- Bronzani nakit kod Niša bio je zakopan milenijumima
Istraživanja je vodio veliki tim stručnjaka iz više ustanova zaštite, na čelu sa arheologom Majom Živković iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu. Tom prilikom otkriveno je više od 100 arheoloških celina i preko 10.000 pokretnih nalaza, uključujući keramičke posude, metalne predmete i novac.
Otkriće zlatnog nakita iz bronzanog doba
Posebnu vrednost ovom otkriću daje njegov jasan arheološki kontekst. Zlatni predmeti, ukupne težine 127,8 grama, nisu pronađeni rasuti, već kao pažljivo pohranjena celina. Bili su smešteni u maloj, ukrašenoj keramičkoj urni, koja je bila skrivena ispod podnice jedne kasnoantičke peći. Ovakav način deponovanja ukazuje na svesno zakopavanje, verovatno sa namerom da se nakit zaštiti ili sačuva za kasniju upotrebu.

Nakit datira iz oko 1500. godine pre nove ere i predstavlja vrhunski primer praistorijskog zlatarstva. Izrađen je tehnikama koje podrazumevaju precizno torziranje žice i oblikovanje masivnih, bogato dekorisanih elemenata, što svedoči o izuzetnoj zanatskoj veštini i razvijenom estetskom izrazu.
ZLatni porodični nakit
Pretpostavlja se da je reč o porodičnoj ostavi, odnosno zbiru nakita koji je pripadao jednoj zajednici ili porodici. Zanimljivo je da se pojedini elementi često nazivaju „naušnicama“, iako su zapravo verovatno nošeni kao ukrasi na odeći. Nakit su, po svemu sudeći, nosili i muškarci i žene, što je u skladu sa praksama ukrašavanja u bronzanom dobu.

Analize su pokazale da zlato potiče iz karpatskog regiona i da je reč o aluvijalnom zlatu, sakupljanom iz rečnih nanosa. Ovaj podatak otvara širi kontekst razmene i kretanja sirovina, ali i simboličke interpretacije, koje u dalekoj perspektivi prizivaju i poznate mitove o zlatnom runu i Argonautima.
Nalaz sa Grmušine kose ne svedoči samo o bogatstvu i statusu zajednica koje su naseljavale južni Banat pre tri i po milenijuma, već i o njihovim tehnološkim dostignućima, društvenim odnosima i uključenosti u šire kulturne tokove praistorijske Evrope.
Nakit je nedavno bio izložen u Narodnom muzeju Srbije gde je promovisana publikacija “Zaštitna arheološka istraživanja Južnog Banata: Trasa magistralnog gasovoda na teritoriji grada Pančeva i opština Kovin i Opovo”.