Kameni simbol moći star 3.600 godina pronađen u grobnici ratnika

Kameni simbol moći star 3.600 godina pronađen u grobnici ratnika
Kurgan iz bronzanog doba (ustupljena fotografija/ANAS)

Arheolozi su u Azerbejdžanu otkrili 3.600 godina staru humku sa oružjem i kamenim buzdovanom koji je mogao biti simbol vojnog autoriteta.

U jednoj od humki u dolini Kurgana, na području Keshikchidag rezervata u Azerbejdžanu, arheolozi su pronašli neobičan predmet koji je mogao predstavljati mnogo više od oružja. Reč je o glavi buzdovana od diorita, pronađenoj zajedno sa bronzanim bodežom i većim brojem kremenih strelica.

Artefakti potiču iz grobnice datovane u 17-16. vek pre nove ere, odnosno iz perioda pre oko 3.600 godina. Prema rečima arheologa za „Sve o arheologiji“ koji vode istraživanja, kombinacija predmeta ukazuje na to da je u humci bila sahranjena osoba visokog društvenog i vojnog položaja.

Istraživanja se sprovode u okviru projekta „Scientific Archaeological Excavations and Summer School 6 in Keshikchidagh“, koji organizuju Institut za arheologiju i antropologiju Azerbejdžanske nacionalne akademije nauka (ANAS) i Državna služba za zaštitu, razvoj i obnovu kulturnog nasleđa Azerbejdžana.

Iskopavanja vodi Vagif Asadov, vodeći istraživač Instituta za arheologiju i antropologiju ANAS-a.

Grobnica ratnika sa oružjem

Humka broj 4 nalazi se u području Sariyokhush, u okviru doline Kurgana. Prekrivena je kamenjem, prečnika je oko 12 metara, dok je sačuvana visina iznad okolnog terena oko 80 centimetara. Grobna komora nalazila se na dubini od približno 1-1,2 metra.

Grobnica ratnika sa oružjem (ustupljena fotografija/ANAS)

U njoj je pronađen bronzani bodež, koji je mogao biti korišćen kao oružje za borbu iz neposredne blizine. Kako nam navode arheolozi, upravo ovakvi nalazi mogu biti važan pokazatelj ratničkog statusa osobe sahranjene u humci.

Bronzani bodež (ustupljena fotografija/ANAS)

Međutim, posebno pažnju privlači jedan drugi predmet – glava buzdovana izrađena od diorita. Predmet je težak oko 400–500 grama i pažljivo je obrađen i uglačan. Kroz njegovu sredinu prolazi otvor izbušen sa obe strane, kroz koji je, kako se pretpostavlja, bila postavljena drvena ili koštana drška.

Glava buzdovana više od oružja

Prema arheolozima, ovakve glave buzdovana nisu morale imati isključivo praktičnu funkciju. Mogle su predstavljati i simbol vlasti i visokog položaja, odnosno pripadnosti vojnoj eliti, plemenskom vođstvu ili komandnom sloju zajednice.

Zbog toga se predmet iz Keshikchidaga može posmatrati ne samo kao deo naoružanja već i kao predmet koji je simbolizovao autoritet.

Glava buzdovana od diorita (ustupljena fotografija/ANAS)

Njegov pravilni, simetrični i dobro uglačani oblik takođe govori o razvijenoj veštini obrade kamena na prostoru Južnog Kavkaza tokom bronzanog doba, naveli su arheolozi.

Strele od kremena i opsidijana

Buzdovan i bronzani bodež nisu bili jedino oružje u grobnici. Arheolozi su pronašli i veći broj vrhova strela.

Posebno su zanimljiva dva vrha izrađena od crnog opsidijana. Njihovo prisustvo može pružiti informacije o korišćenju lokalnih nalazišta opsidijana, ali i o razmeni sirovina između različitih zajednica.

Vrhovi strelica od kremena i opsidijana (ustupljena fotografija/ANAS)

Pronađeno je i devet kremena vrhova strela, karakterističnih tamnocrvenih do gotovo hrastovosmeđih nijansi. Kako arheolozi navode, njihova pažljiva izrada i oblik dodatno doprinose interpretaciji osobe sahranjene u humci kao pojedinca visokog društvenog i vojnog statusa.

Ipak, važno je naglasiti da se društveni položaj pokojnika ne zaključuje na osnovu jednog predmeta. Kombinacija oružja, načina sahranjivanja i celokupnog grobnog inventara daje arheolozima osnovu za ovakvu interpretaciju.

Ko je bio čovek iz humke?

Istraživači smatraju da nalazi mogu pružiti nove podatke o društvenoj organizaciji i vojno-političkim strukturama zajednica Južnog Kavkaza tokom srednjeg bronzanog doba.

Humke ovog prostora povezuju se sa zajednicama koje su tokom dugog perioda praktikovale nomadski ili polunomadski način života. Upravo zato grobni nalazi predstavljaju važan izvor informacija o tome kako su bile organizovane zajednice koje iza sebe nisu ostavile pisane istorijske izvore.

Arheolozi će pokušati da dodatno preciziraju starost nalaza. Uzorci će biti poslati na radiokarbonsku analizu u laboratorije povezane sa Univerzitetom u Tokiju u Japanu, TİKA u Turskoj i Woods laboratorijama Univerziteta u Majamiju u SAD.

Keramički nalazi i drugi materijal trenutno prolaze kroz preliminarnu restauraciju i laboratorijsku obradu.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »