Gradac – zaboravljeno srednjovekovno utvrđenje Homolja

Gradac – zaboravljeno srednjovekovno utvrđenje Homolja
Trenutno stanje utvrđenja Gradac (foto: Milan Milovanović)

U brdovitom i šumovitom predelu Homolja, na litici iznad reke Mlave, na izlazu iz Ribarske klisure, smešteno je gotovo zaboravljeno, ali izuzetno značajno srednjovekovno utvrđenje – Gradac.

Iako su podaci o fortifikacijama u ovom delu istočne Srbije oskudni, Gradac se izdvaja kao jedinstveno uzvišeno utvrđenje u regionu koje beleži kontinuitet života od praistorije, preko doba rimske vladavine, pa sve do kasnog srednjeg veka. Nažalost, ovaj lokalitet se urušava i često je na meti divljih kopača.

Pogled sa utvrđenja (izvor: nasledje.gov.rs)

U časopisu Arheologija i prirodne nauke iz 2020. godine, Milanović i saradnici objavili su rezultate rekognosciranja arheološkog nalazišta Gradac kod Krepoljina u Homolju. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stepena očuvanosti utvrđenja, kako bi se naučna javnost upoznala sa njegovim trenutnim stanjem.

Oštećen bedem utvrđenja Gradac (foto: Milan Milovanović)

Gradac je strateški izgrađen na stenovitoj litici, na nadmorskoj visini od 330 metara, što je pružalo izuzetnu kontrolu nad okolnim dolinama, putevima i prirodnim prolazima. Sama konfiguracija terena – stena u obliku nepravilne zvezde sa strmim liticama koje padaju ka reci – činila je ovu lokaciju idealnom za vojno utvrđenje. Pristup utvrđenju moguć je jedino sa južne strane, što dodatno potvrđuje njen vojni značaj.

Srednjovekovna crkva unutar utvrđenja

Gradac je najpoznatiji po svojoj srednjovekovnoj fazi, naročito po maloj jednobrodnoj crkvi podeljenoj pilastrima na tri traveja. Crkva je građena od pravilno tesanih kvadara peščara (tufe) i krečnog maltera. Unutrašnjost crkve čuvala je dve grobnice, u kojima su pronađeni rasuti skeletni ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju ktitorima crkve.

Stanje južne grobnice unutar crkve (foto: Milan Milovanović)

Prema preliminarnim zapažanjima, artefaktima i nepokretnom arheološkom materijalu, crkva je bila aktivna krajem 13. ili u prvoj polovini 14. veka. Iako postoji malo pisanih izvora o događajima u oblasti Homolja u srednjovekovnoj epohi, smatra se da je tvrđava možda bila sedište lokalne vlasti u okviru Nemanjićke Srbije.

Trenutno stanje i potreba za očuvanjem

Gradac je danas slabo poznat široj javnosti i u lošem je stanju. Veliki deo zida je urušen, crkva je oštećena, a lokalitet je devastiran delovanjem nelegalnih tragača za blagom. Tokom poslednje posete stručnjaka 2019. godine konstatovano je da gotovo nijedna konzervatorska mera nije sprovedena.

Ilegalni iskop divljih kopača (foto: Milan Milovanović)

Uprkos tome, Gradac ima značajan potencijal da postane ključni lokalitet za proučavanje srednjovekovnog života u Homolju. Stručnjaci se slažu da su nužna nova arheološka iskopavanja i sistematsko istraživanje čitavog kompleksa, kako bi se dobila jasnija slika o njegovom nastanku, razvoju i ulozi kroz vekove.

Slični primeri:

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »