Iznenađujuće otkriće – Kineski zid je 300 godina stariji nego što se mislilo

Kineski arheolozi iskopali su najraniji poznati deo Velikog zida, otkrivajući da je 300 godina stariji nego što se mislilo.
Arheološka istraživanja u istočnoj kineskoj provinciji Šandong donela su saznanje da je Veliki kineski zid imao tri različita stila gradnje tokom svog vremena.
Kineski zid je zapravo niz utvrđenja koja su građena na različitim lokacijama i u različitim vremenskim prilikama tokom 2.000 godina. Ukupna dužina Kineskog zida iznosi 21.196 km.
- Arheolozi otkrili tajnu izdržljivosti Velikog kineskog zida, u pitanju je nešto živo
- Istraživači oživeli lik kineskog cara iz drevne Kine
- Retka figura komandanta otkrivena među ratnicima od terakote
Nedavna iskopavanja su se dogodila oko onoga što je poznato kao Či zid, za koji se već smatralo da je najstariji postojeći. Zid Či je važan deo Velikog zida koji se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. Kao najraniji i najduži deo Kineskog zida, proteže se ukupno na 641 kilometar, navodi se u saopštenju.
Kineski zid je stariji nego što se mislilo
Novo datiranje, međutim, ukazuje da konstrukcija zida potiče iz kasne Zapadne dinastije Džou (oko 1050–771. g. p.n.e) i perioda Proleća i jeseni (770–475. g. p.n.e.), što ga čini 300 godina starijim nego što se ranije mislilo. Njegovi delovi su bili debeli oko 10 metara.
Sledeća faza datira iz perioda Zaraćenih država (475-221. g. p. n. e.) i otkrila je daleko naprednije tehnike izgradnje, sa najdebljim delovima koji su bili široki skoro 30 metara. Poslednji, i najbolje očuvani deo, izgrađen je pod kraljem Sjuanom od Čija (oko 350. do 301. g. p. n. e.).

Pored toga, arheolozi su otkrili najmanje dve polupodzemne stambene prostorije ispod zida. To ukazuje da je pre izgradnje Velikog zida možda postojalo malo naselje iz perioda dinastije Džou. Radnici su možda tamo boravili tokom izgradnje zida, a vojnici su mogli da žive u njima nakon što je zid bio završen.
Arheolozi su pronašli drevno naselje, grad Pinđin, manje od 2 km severno od Či dela zida. Pinđin grad je služio za zaštitu transportnih ruta i održavanje granične bezbednosti. Istorijski zapisi pokazuju da je Pinđin bio ključno vojno mesto.