Arheolozi otkrili tajnu izdržljivosti Velikog kineskog zida, u pitanju je nešto živo

Arheolozi otkrili tajnu izdržljivosti Velikog kineskog zida, u pitanju je nešto živo
Veliki kineski zid (foto: Severin.stalder, Wikipedia, CC BY 3.0)

Veliki kineski zid je najduža građevina na svetu napravljena ljudskom rukom. Kineski zid je građen i dograđivan kroz različite period istorije, ali su se pojedini delovi fenomenalno sačuvali i to zahvaljujući jednom tajnom sastojku.

Kineski zid je nekada bio mnogo veći. Njegova izgradnja započeta je 221. godine pre nove ere od strane Prvog cara Kine, Ćin Ši Huanga.

Danas se kineski zid prostire na neverovatnih 21,196 km! Možemo samo da zamislimo kako je to izgledalo u davnoj prošlosti. Mnogi delovi zida su propali erozijom ili zbog različitih sukoba koji su se zbivali.

Međutim, mnogi delovi zida su odlično očuvani uz pomoć prirodnih sastojaka: tankih slojeva bakterija, mahovine, lišajeva i drugih organizama poznatih kao „biokora“. Oni rastu na površini tla.

Naučna studija objavljena je u časopisu Science Advances. U studiji su autori objasnili da je su živi organizmi sačuvali zid od vetra, kiše i drugih erozivnih sila.

Budući da su nauka i tehnologija napredovale, naučnici bi mogli da iskoriste nove “biokore” i sačuvaju ostale delove zida od propadanja.

Organska materija je zaslužna za izdržljivost kineskog zida

Tokom izgradnje kineskog zida, drevni radnici su često koristili nabijenu zemlju, koja je sadržala mešavinu organskih materija poput zemlje i šljunka koji se zbijaju zajedno, da bi izgradili masivni zid. Iako ovi materijali mogu biti podložniji eroziji od drugih materijala, poput čvrstog kamenja, oni često pomažu u promovisanju rasta „biokora“.

Istraživači su sakupili uzorke „biokora“ sa nekoliko tačaka duž kineskog zida i odneli ih u laboratoriju na analiziranje. U pitanju su delovi zida koji su građeni za vreme dinastije Ming (1358-1644).

Oni su merili mehaničku čvrstoću i stabilnost tla uzoraka. Potom su testirali delove zidova koji su bili prekriveni biokorama i one koji to nisu.

Otkrili su da je „biokora“ jača od nabijenog zemljanog materijala na kome su rasle, u nekim slučajevima, tri puta jače.

Istraživači su takođe otkrili da je snaga u „biokorama“ posledica lučenja čvrsto vezanih polimera. Ona usporava proces erozije, na taj način pomaže da se sačuva drevna građevina.

Korišćenje „biokora“ predstavlja obećavajuću i inovativnu strategiju za očuvanje nepokretnog kulturnog nasleđa, jer nude superiorne prednosti u odnosu na konvencionalne mere zaštite“, zaključili su autori u radu.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

One thought on “Arheolozi otkrili tajnu izdržljivosti Velikog kineskog zida, u pitanju je nešto živo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »