Najstariji otkriveni točak na svetu, starosti 5.200 godina, pronađen je u Ljubljani

Najstariji otkriveni točak na svetu, starosti 5.200 godina, pronađen je u Ljubljani
Drveni točak i osovina (izvor: Pinterest)

Pre dve decenije arheolozi su istraživali sojeničarsko praistorijsko naselje u Ljubljanskom barju blizu Ljubljane gde su otkrili točak i osovinu. Pronađeni drveni točak pripadao je zaprežnim kolima na dva točka i bio je star oko 5.200 godina. Smatra se da je to najstariji pronađeni točak na svetu.

Naučnici veruju da je točak izmišljen negde u Evroaziji ili na Bliskom istoku između 3.000 i 3.500 godina pre nove ere.

Najstariji pronađeni točak na svetu za transport pripisuje se drvenom točku iz Lubljanskog barja starosti oko 5.200 godina.

Drveni točak pripadao je praistorijskim zaprežnim kolima na dva točka. Slični točkovi su pronađeni u brdovitim predelima Švajcarske i jugozapadne Nemačke, ali je točak Ljubljanskog barja veći i stariji. To pokazuje da su se drveni točkovi pojavili skoro istovremeno u Mesopotamiji i Evropi.

Arheološki lokalitet Ljubljansko barje

Ostaci sojeničarskog naselja na Ljubljanskom barju pronađeni su 1875. godine. Od 2011. nalazište je zaštićeno kao Uneskova svetska baština.

Najraniji stanovnici naselili su se u regionu još pre 9.000 godina u mezolitu. U mezolitu su gradili privremena naselja i živeli su od lova i sakupljanja. Stalna naselja nisu izgrađena sve dok se prvi zemljoradnici nisu pojavili pre oko 6.000 godina tokom neolita.

Crtež sojeničarskog naselja (skicirao: Atelje Ostan Pavlin)

Ljubljansko barje se nalazi u centralnoj Sloveniji, jugozapadno od glavnog grada Ljubljane. Ovo je jedan od najjužnijih uzvišenih močvarnih regiona u Evropi, a u alpskom svetu je i najjugoistočniji region rasprostranjenosti naselja u močvarama.

Sojeničarska naselja su tipičan fenomen praistorijskog doba i pojavljuju se na jezerima i u močvarnim predelima alpskog regiona. Otprilike oko 1.000 naselja proteže se od istočne Francuske do Švajcarske, južne Nemačke i severne Italije do Slovenije. Očuvanje ove izvanredne baštine bilo je moguće zahvaljujući poplavljenim oblastima na kojima su pronađeni. Sačuvali su se ostaci drvenih kuća, alata i drugi svakodnevni predmeti, hrane, pa čak i odeće. Sve su to dragoceni izvori informacija koji pomažu u istraživanju života drevnih ljudi

Najstariji točak na svetu

Jezersko, sojeničarsko naselje Stare Gmajne slučajno je otkriveno 1992. godine. Nalazi se u jugozapadnom delu Ljubljanskog barja. Arheolozi su 2002. godine pronašli neobičan komad okrugle daske u ovom sojeničarskom naselju.

Drveni točak otkrio je tim slovenačkih arheologa sa Arheološkog instituta u Ljubljani, u okviru Istraživačkog centra Slovenske akademije nauka i umetnosti, koju je vodi Anton Velušček.

Pronađeni artefakt je identifikovan kao točak sa osovinom starosti između 5.100 i 5.300 godina. Točak je bio deo zaprežnih kola na dva točka. Izrađen je od jasena, a osovina je od hrasta. Poluprečnik točka iznosi 70 centimetara, a debljina je 5 cm. Osovina točka je dugačka 120 centimetara.

Točak i osovina izloženi u Gradskom muzeju u Ljubljani (foto: Nebojša Tejić)

Točak je bio sastavljen od dve ploče od jasenovog drveta koje su bile povezane sa četiri hrastova klina. Izbor jasenovog drveta nije bio slučajan, zbog njegove čvrstoće i zbog toga što je raslo u blizini. Osovina je bila napravljena od jednog komada hrastovog drveta i bila je duga 124 cm. Točak je iznenađujuće precizan i izuzetno vešto konstruisan. Način vezivanja i spajanja ukazuje na izuzetno veštog majstora i pravog poznavaoca raznih vrsta drveta.

Drveni točak iz močvare konzerviran je melaminskom metodom kojom je voda zamenjena šećerom. Proces je trajao dve godine, a zatim se točak sušio još dve godine.

Točak se danas može videti u Gradskom muzeju u Ljubljani.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »