Otkriveno kako su se Hobiti kretali

Otkriveno kako su se Hobiti kretali
Fosil Homo floresiensis-a (izvori: University of Wollongong and Australian musem)

Naučnici su došli do novih saznanja o Hobitima, odnosno izumrloj ljudskoj vrsti Homo floresiensis.

Homo floresiensis je izmrli ljudski rođak pronađen u pećini Lian Buga 2003. godine na ostrvu Flores, u Indoneziji. Ime roda Homo je nastalo od latinske reči za „čovek“, dok je vrsta floresiensis dobila ime po mestu otkrića.

Fosilni ostaci ove izumrle ljudske vrste stari su između 100.000 i 60.000 godina, dok kameni artefakti koji se njima pripisuju su stari od 190.000 do 50.000 godina.

Zbog svoje niske telesne visine od 1 metra i velikih stopala nazivaju se Hobitima, prema Tolkinovim Hobitima iz Gospodara prstenova. Oni su niži i od proseka za niske populacije kao što su pigmeji, koji su u proseku visoki 1,4-1,5 m.

Pećina Lingua Bae gde su otkriveni fosilni ostaci Hobita (autor:
Rosino
, Wikimedia Commons)

Hobiti su imali zapreminu mozga od 380 cm3, kao šimpanze. Ovo ukazuje da je postojala aktivna selekcija za malu veličinu mozga, verovatno povezana sa smanjenim energetskim potrebama malih mozgova.

Jedna od teorija kaže da je nakon preseljenja Homo erectus-a na Flores, tokom generacija počeo da se smanjuje u veličini. Taj proces smanjivanja poznat je kao “ostrvski dvorfizam” (eng. Island dwarfism), za koji je primećeno da se javlja kod drugih sisara velikog rasta.

Uz pomoć modernih metoda otkriva se kretanje Hobita

Istraživači sada pokušavaju, na osnovu morfometrijskih karakteristika kostiju, da otkriju kako se Homo floresiensis kretao i koliko ima ili nema sličnosti sa drugim hominima.

U studiji, objavljenoj u Journal of Anatomy istraživači su koristili 3D geometrijsku morfometriju (tehniku koja precizno meri oblik) da bi analizirali gornje i donje krajeve dugih kostiju Hobita kako bi videli kako se one porede sa nama i drugim članovima porodice velikih majmuna.⁠

Kosti stopala Homo floresiensis-a i Homo sapiens-a (foto: University of Wollongong)

Oni su uporedili kosti Homo floresiensis-a sa kostima 57 savremenih velikih majmuna, 41 modernog i fosilnog Homo sapiens-a, 5 neandertalaca i 5 primeraka Australopithecus africanus.

Otkrili su da Homo floresiensis ima četiri ključne karakteristike za hodanje na dve noge, a istovremeno deli osobine sa savremenim velikim majmunima i Australopithecus afarensisima. Ova kombinacija osobina znači da se Hobit mogao kretati na dve noge kao mi, ali je takođe mogao da se penje i kreće kroz drveće.⁠

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »