Otvaranje izložbe „U ratu ne miruju muze“ posvećna zloupotrebi arheologije tokom Drugog svetskog rata

Otvaranje izložbe „U ratu ne miruju muze“ posvećna zloupotrebi arheologije tokom Drugog svetskog rata
Iskopavanja Kalemegdana (1942. ili 1943.) (foto: Narodni muzej Srbije)

U Maloj sali Narodnog muzeja Srbije se 12. juna otvara izložba „U ratu ne miruju muze“. Postavka je posvećena arheologiji, arheolozima i arheološkim aktivnostima tokom Drugog svetskog rata na našim prostorima i načinima na koje je prošlost upotrebljavana u službi nacionalsocijalističke ideologije. 

Kada oružje govori, muze ćute? Ili tada govore najglasnije? Nova izložba Narodnog muzeja Srbije “U ratu ne miruju muze” nas vodi u samo jednu od istorijskih epizoda tokom koje su nauka i tišina postale saučesnice zločina, kada su arheološki artefakti postali oružje, a prošlost oruđe, navode iz Narodnog muzeja.

Okosnicu izložbe čini do sada retko pripovedana priča o tome kako je arheologija tokom Drugog svetskog rata, umesto da priča o trajnim vrednostima zajedničkog kulturnog nasleđa, bila zloupotrebljena ne bi li opravdala osvajanja, pronašla dokaze o superiornosti i drevnim pravima na teritorije. Dok su nebrojeni nestajali sa lica zemlje, iza kulisa frontova i logora, arheolozi su iskopavali ne znanje, već mitove i ideološke temelje. Praistorijska nalazišta su postajala svetilišta rasnih teorija, muzeji pozornice moći.

Kako je prošlost zloupotrebljavana?

Arheološka izložba “U ratu ne miruju muze” osvetljava kako je prošlost bila regrutovana, zloupotrebljena i pretvorena u municiju. Kako su se simboli, od svastike do sunčevog diska pretvarali u toteme smrti. Kako su naučne katedre, izložbe, festivali i zakoni o baštini bili deo jednog sveobuhvatnog inženjeringa identiteta, kontrole i zaborava.

Izložba prikazuje kako je nacistički aparat, pod okriljem na primer Odeljenja za zaštitu spomenika kulture i umetnosti, delovao u okupiranoj Srbiji i šta se sve tokom ratnih godina, pod plaštom brige o kulturnom nasleđu dešavalo.

Pripadnici SS Anenerbe na arheološkom nalazištu Vinča-Belo Brdo 1942. godine (foto: Narodni muzej Srbije)

Kroz originalne predmete, dokumente i fotografije izložba nas poziva da razumemo mehanizme i zapitamo se kome prošlost pripada? Ko je piše, a ko je koristi?, ističu iz Narodnog muzeja Srbije.

Autor izložbe je viši kustos dr Aleksandar Bandović. Izložba se otvara u 19 časova, a trajaće do 15. septembra.

Već u subotu, 14. juna se održava prvo autorsko vođenje od 18 časova. Program je besplatan za sve posetioce, a prethodne prijave nisu potrebne, naveli su iz muzeja.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »