Pre 850.000 godina Homo antecessor praktikovao kanibalizam – pokazala nova istraživanja
Arheolozi su pronašli fosile vrste Homo antecessor, a među njima i one koji su bili žrtve kanibalizma.
Trideset godina nakon otkrića vrste Homo antecessor, koje je promenilo razumevanje najranijih stanovnika Evrope, arheolozi su tokom ovogodišnjih iskopavanja u lokalitetu Gran Dolina, u planinama Atapuerka u Španiji, pronašli 24 nova ljudska fosila. Ovi ostaci značajno proširuju dosadašnja saznanja o ljudima koji su živeli pre oko 850.000 godina.
Veći broj odraslih fosila menja dosadašnju sliku
Nova otkrića povećala su minimalan broj identifikovanih jedinki sa 13 na između 13 i 15, pri čemu je među njima identifikovano čak šest odraslih osoba. Ranije su u fosilnom materijalu dominirali ostaci dece i adolescenata, zbog čega je bilo teško rekonstruisati starosnu strukturu ove populacije.
- Pre 45.000 godina neandertalci jeli žene i decu iz suparničkih grupa
- Zašto su Evropljani vekovima pili i jeli prah od mumija?
Pronalazak većeg broja odraslih omogućava istraživačima da detaljnije prouče građu tela, razvoj, demografsku strukturu i način života jedne od najstarijih ljudskih zajednica u Evropi.
Tragovi kanibalizma pronađeni i na kostima odraslih Homo antecessor
Najznačajnije otkriće predstavlja činjenica da mnoge novootkrivene kosti nose tragove rezanja kamenim alatkama, nastale tokom obrade tela nakon smrti.
Slični tragovi pronađeni su i tokom ranijih istraživanja, ali su uglavnom bili vezani za mlađe jedinke. Sadašnji nalazi pokazuju da su istu sudbinu doživljavali i odrasli članovi zajednice, potvrđujući da kanibalizam nije bio ograničen samo na decu ili adolescente.

Naučnici sada pokušavaju da utvrde da li su postojale razlike u postupanju prema pokojnicima različitog uzrasta, kao i kakvu je ulogu kanibalizam imao u društvu Homo antecessora.
Kameni alati i životinje otkrivaju svakodnevni život
Pored ljudskih ostataka, arheolozi su pronašli i veliki broj kamenih alatki izrađenih od kremena, kvarcita, peščara i kvarca, kao i kosti hijena, dabrova, jelena, goveda, konja i nosoroga.

Zahvaljujući tome, moguće je rekonstruisati okruženje u kojem je Homo antecessor živeo, lovio i koristio prirodne resurse.
Izvor: IPHES-CERCA