Pronađeno najstarije „ljudsko lice“ i najstariji ljudski fosil u Evropi

Naučnici su otkrili najstariji ljudski fosil u pećini Sima del Elefante koje se datira između 1,1 i 1,4 miliona godina, čineći ga najstarijim otkrivenim fragmentom „ljudskog lica“ u zapadnoj Evropi.
Lokalitet Sima del Elefante u Sijera de Atapuerka (Burgos) ponovo je bio poprište izuzetnog otkrića. U pećini je pronađen fragment Homo affinis erectus-a starosti više od milion godina
Izumrla ljudska vrsta je drugačija i primitivnija od Homo antecessor–a i potvrđuje da je zapadna Evropa bila naseljena sa najmanje dva različita tipa hominina tokom ranog pleistocena.
- Fosilni ostaci ranih ljudi starosti više od milion godina pronađeni u Evropi
- Zapečaćen u vremenu – Neandertalac iz Altamure ne može da se iskopa
Istraživanje je predvodio IPHES-CERCA u saradnji sa nekoliko institucija Španskog nacionalnog istraživačkog saveta (CSIC), što predstavlja ključnu prekretnicu u proučavanju ljudske evolucije na evropskom kontinentu.
Nova ljudska vrsta Homo affinis erectus
Fragment lica pronađen je tokom arheoloških istraživanja 2022. godine. Fosil Homo affinis erectus-a je pronađen u nekoliko fragmenata koji su zahtevali naporan proces rekonstrukcije korišćenjem naprednih tehnika snimanja i 3D modelovanja. Paleoantropološke analize navele su istraživače da ovaj fosil pripišu novoj vrsti Homo affinis erectus, primitivnijem obliku od Homo antecessor, čiji su ostaci ranije identifikovani u Gran Dolina de Atapuerca.

Prema dr Mariji Martinon-Tores, direktorki CENIEH-a i koautoru studije, Homo antecessor deli određene crte lica sa Homo sapiensom, kao što je istaknuta struktura nosa. Međutim, fizionomija je arhaičnija i odnosi se na primitivnije oblike roda Homo. Pošto dokazi još uvek ne dozvoljavaju konačnu taksonomsku klasifikaciju, stručnjaci su odlučili da je privremeno dodele Homo affinis erectus.
Rezultati istraživanja i analiza objavljeni su u časopisu Nature.

Datiranje fosila ukazuje da ova vrsta pripadala populaciji koja je naselila Evropu tokom migratornog talasa pre onog Homo antecessora, čiji su najstariji ostaci stari oko 860.000 godina. Ovo otkriće pojačava hipotezu da je evropski kontinent istovremeno ugostio nekoliko ljudskih vrsta tokom ranog pleistocena.
Istraživanje u Elephant Pit-u takođe je identifikovalo kameno oruđe i ostatke faune sa tragovima kasapljenja, što ukazuje na upotrebu litičke tehnologije za preradu hrane. Pronađeni alati od kvarca i kremena sugerišu da su ovi hominini već posedovali efikasne strategije za život i da su bili dobro upućeni u resurse svog okruženja.

Istraživački tim se nada da će proučavanje ovih ostataka pomoći da se razjasni složena migraciona istorija roda Homo i raznolikost njegovih populacija na evropskom kontinentu pre više od milion godina.