Pre mesec dana, a prilikom izgradnje magistralnog puta Foča-Trebinje, devastirana je nekropola stećaka u Šadićima kod Foče.

Nakon dojave meštana da su stećci uništeni, odnosno oštećeni, odreagovala je nadležna institucija Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Kontaktirali smo Zavod i postavili im nekoliko pitanja kako bi saznali šta su zatekli na terenu i kakvi su budući planovi.

Javio nam se sa odgovorima predstavnik Zavoda Boris Radić, viši stručni saradnik za kulturno-istorijsko nasljeđe-arheolog.

1. Nakon što ste izašli na teren, u kakvom ste stanju zatekli nekropolu?

Nekropola je oštećena pri pripremnim radovima na trasi budućeg magistralnog puta. Pri površinskim radovima na čišćenju vegetacije su neki stećci pomjereni sa svojih položaja, nekih 15 primjeraka. Nijedan grob ispod stećaka nije oštećen, jer su u biti radovi tek počeli, odnosno bili su površinski.

Sama nekropola je bila zarasla u šiblje i nije bila vidljiva. Mnogi stećci su davno utonuli u zemlju i to ih je spasilo pomjeranja jer su mašine prešle preko.

2. Da li je zaista reč o nekropoli sa 200 stećaka. Koji je naziv nekropole?

Nekropola je zabilježena pod nazivom Kaursko groblje. Mada se može u literaturi pročitati da ima 200 stećaka, broj je nešto manji. Razlog tome je što su podaci sa početka 20. vijeka, pa su autori prepisivali podatke jedni od drugih, bez izlaska na teren i provjere podataka.

Nekropolu stećaka je prvi put devastirala trasa pruge iz 30-ih godina 20. vijeka, kada je njena sjeverna strana, do rijeke Sutjeske, uklonjena bez arheoloških iskopavanja.

3. Da li su iz Puteva RS imali dozvolu da rade na ovoj lokaciji, budući da je reč o nekropoli stećaka? Pretpostavljam da je zabeležena kao kulturno dobro u Nacionalnim spomenicima Republike Srpske?

Putevi su imali dozvolu da rade na ovoj trasi, budući da sama nekropola nije bila precizno zabilježena. U postojećim podacima je bio podatak da je nekropola uz samo muslimansko groblje, koje je recentno. Podatak nije tačan, što je sada ustanovljeno izlaskom na teren.

Naime, u obuhvatu trase su 4 recentna muslimanska groblja i turbe, ali ni jedno nije tik uz stećke. Izvođač radova se trudio da trasa puta izbjegne ta groblja, samim tim i nekropolu. Nekropola leži pored starog karavanskog puta iz srednjeg vijeka. U ovom kraju ga zovu Dubrovački put.

4. Kakvi su dalji planovi? Da li će se biti zaštitnih arheoloških istraživanja? I ko će ih sprovesti?

Za sada smo sa izvođačem radova i investitorom dogovorili izmjenu trase puta i mosta koji je trebao biti sagrađen na samom istočnom kraju nekropole. Zaštitna iskopavanja će biti provedena kad ponovo počnu radovi koji su za sada obustavljeni u dogovoru sa Zavodom. Iskopavanja će najvjerovatnije raditi muzej koji je zadužen za ovaj region, u ovom slučaju Muzej Hercegovine iz Trebinja.

Ukoliko arheolozi ovog muzeja budu spriječeni da učestvuju, Zavod će se obratiti drugoj ustanovi zaštite. Sam Zavod ne može po zakonu da vrši iskopavanja i obavlja stručni nadzor na iskopavanjima.

5. Da li će iz Puteva RS da odgovaraju za ovo i da li oni, kao investitori, finansiraju zaštitna istraživanja?

Investitor i izvođač radova će finansirati zaštitna iskopavanja i radove na nekropoli. Investitor i izvođač radova nisu isti subjekt, ali su pristali da finansiraju sanaciju postojećeg stanja. Ne shvatam na šta drugo bi se odnosilo Vaše pitanje da li će Putevi RS da odgovaraju? Zavod je izvjestio Inspektorat RS i inspekcija je obustavila radove, ali ni Zavod ni inspekcija nisu ustanovili da je groblje potpuno uništeno o čemu su senzacionalistički izvjestili pojedini mediji. Pri tome je stvoren jedan narativ kao da je nekome bilo u cilju da uništi nekropolu, što nema veze sa stvarnošću.