Arheolozi otkrili retku avarsku sablju

Arheolozi otkrili retku avarsku sablju
Ilustracija iskopavanja avarskog groba ( Herzi Pinki, Wikipedia)

Zahvaljujući tehnologiji koja spaja satelite i arheologiju, istraživači su kod Székesfehérvára u Mađarskoj otkrili avarsku sablju. Ovo retko oružje baca novo svetlo na prošlost ovog naroda i značaj regiona pre četrnaest vekova.

U okviru programa „Groblja iz svemira“ Mađarskog nacionalnog muzeja arheolozi koriste satelitske snimke kako bi otkrili skrivene nekropole, piše u saopštenju. Ova tehnologija im je omogućila da otkriju sablju iz vremena Avara. Sablja je retko oružje kod Avara, a ovo otkriće otvara nova pitanja o statusu i moći pojedinaca iz tog perioda.

Kako sateliti otkrivaju groblja?

Iako zvuči kao naučna fantastika, satelitske fotografije mogu jasno da ukažu na položaj davno zatrpanih grobova. Naime, zemlja u kojoj je nekada kopan grob ima rastresitiju strukturu i bolje zadržava vlagu. To pogoduje biljkama, pa usev na tim mestima raste jače i zelenije. Na taj način, iz vazduha se vidi „mapa“ nekropole. Posebno se izdvajaju dublji grobovi, oni preko jednog metra, koji se često vezuju za period seobe naroda.

Na osnovu snimaka, arheolog Frigyes Szücsi iz Muzeja kralja Stjepana započeo je istraživanja na polju između Székesfehérvára i Abe. Procene ukazuju da se tu nalazi veliko groblje sa čak 400-500 grobova, kao i jedno manje u neposrednoj blizini. Već su otkopana dva groba, datovana u srednji avarski period.

Retko oružje, znak visokog položaja

Krajem avgusta, u jednom od grobova počela je da se pojavljuje silueta sablje. Takvi nalazi su izuzetno retki, naročito u županiji Fejér. Poslednja sablja je zabeležena još 1979. godine.

Avarska sablja (izvor: link)

Zašto je sablja važna? U avarskim grobovima najčešće se nalaze koplja i lukovi, dok sablja upućuje na ratnika višeg ranga. To potvrđuju i prateći nalazi: pozlaćene bronzane pletenice koje su krasile pokojnika, kao i ukrašeni bronzani pojas – simbol prestiža i statusa.

Izazov očuvanja oružja

Zbog vekovne korozije, sablja je izuzetno krhka. Da bi se sačuvala, izvađena je zajedno sa okolnom zemljom na posebnoj drvenoj paleti, koju je izradio volonter László Teker. Tek u laboratoriji restauratori će moći pažljivo da je očiste i konzerviraju. Takav postupak je neophodan jer su metali u zemljištima često dodatno oštećeni modernim poljoprivrednim hemikalijama.

Puno neistraženih avarskih nalazišta

Prema procenama, u Fejér županiji postoji oko 80 snimljenih, ali još neistraženih lokaliteta. Ako se potvrdi da i oni pripadaju avarskom periodu, to će značiti ogroman doprinos istraživanju istorije ranog srednjeg veka.

Istoričar György Szabados ističe da veliki broj avarskih grobalja u regionu svedoči o tome da je ovo područje imalo ključnu ulogu pre oko 1.400 godina. Otkrića poput sablje kod Fehérvára ne otkrivaju samo pojedinačne sudbine, već i širu sliku o tome kako su živeli, ratovali i sahranjivali svoje istaknute članove Avari.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »