Arheolozi otkrili ime prvog stanovnika antičkog Golupca tokom istraživanja rimskog utvrđenja Kupe
Nadgrobni spomenik Rimljanina sa imenom Tita Ulpija Flavija, pronađen tokom arheoloških istraživanja rimskog utvrđenja Kupе (Cuppae), otkriva jednu zanimljivu pojedinost o ljudima koji su pre gotovo dve hiljade godina živeli na prostoru današnjeg Golupca.
Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Kupe (Cuppae) u Golupcu nastavljena su i ove godine, donoseći nova saznanja o jednom od značajnih lokaliteta rimskog dunavskog limesa. Među brojnim otkrićima posebno se izdvaja nadgrobni spomenik sa imenom Tita Ulpija Flavija. Ovo je za sada prvi po imenu poznati stanovnik antičkog Golupca, naveli su iz Arheološkog instituta.
Rimsko utvrđenje koje čuva priču o vekovima života na Dunavu
Sistematska arheološka istraživanja Kupe započeta su 2025. godine, a dosadašnji radovi usmereni su na zapadni deo utvrđenja. Upravo na ovom prostoru otkriveni su ostaci monumentalne rimske arhitekture, koji pružaju nove podatke o izgledu, izgradnji i razvoju ovog vojnog kompleksa.
- Arheolozi sproveli istraživanja rimskog utvrđenja Cuppae kod Golupca
- Završena arheološka iskopavanja na lokalitetu Ćetaće: Istraživanja potvrdila značaj rimskog utvrđenja na Dunavu
- Natpis na nadgrobnoj ploči u Golubačkoj tvrđavi otkrio zaboravljenog vlastelina: ko je bio Stefan Kuvet?
Među najznačajnijim otkrićima nalaze se masivni zapadni bedem, čiji su zidovi očuvani do četiri metra visine, deo unutrašnje kule iz starije građevinske faze, kao i isturena kula iz kasnoantičkog perioda.
Na osnovu dosadašnjih rezultata, pretpostavlja se da je utvrđenje podignuto tokom 2. veka, dok se najmlađa istražena građevinska faza, kojoj pripada isturena kula, datuje u 4. vek. Iako je ova kula istražena u celosti, brojni pokretni arheološki nalazi ukazuju na to da se život na ovom prostoru nastavio i tokom narednih vekova, sve do 6. veka.

Ovakvi nalazi omogućavaju istraživačima da prate promene u izgledu utvrđenja i načinu njegovog korišćenja, ali i da bolje razumeju značaj Kupe u sistemu odbrane rimske granice na Dunavu.
Tit Ulpije Flavije – ime koje je izašlo iz anonimnosti
Među nekoliko stotina arheoloških nalaza otkrivenih tokom istraživanja, posebnu pažnju privukao je nadgrobni spomenik rimljanika sa imenom Tita Ulpija Flavija. Zahvaljujući ovom natpisu, antički Golubac dobio je prvog do sada po imenu poznatog stanovnika.
Njegovo ime zanimljivo je i zbog načina na koji je bilo oblikovano. Rimski građani najčešće su nosili tri imena: lično ime (praenomen), porodično ime (nomen) i dodatno ime (cognomen). U ovom slučaju, Ulpius je porodično ime koje je nosio i rimski car Trajan – Marko Ulpije Trajan (Marcus Ulpius Traianus), dok je Flavius bilo porodično ime dinastije koja je vladala Rimskim carstvom od 69. do 96. godine.

Usvajanje imena cara ili njegove porodice bilo je uobičajeno među pojedincima koji su sticali rimsko građanstvo tokom njegove vladavine. Zbog toga imena Ulpije i Flavije mogu biti važan trag za razmatranje porodičnih i društvenih veza, ali sama po sebi nisu dovoljna da bi se utvrdilo poreklo Tita Ulpija Flavija ili vreme kada je živeo.
Nadgrobni natpisi predstavljaju jedan od najvažnijih izvora za upoznavanje stanovništva rimskih gradova i vojnih utvrđenja. Dok nam arhitektura govori o organizaciji prostora, odbrani i graditeljskim veštinama, natpisi otkrivaju imena, porodične veze i društveni položaj ljudi koji su u tim zajednicama živeli.
Od keramičkih posuda do rimskih vojnih projektila
Pored nadgrobnog spomenika, tokom istraživanja pronađeno je više stotina pokretnih arheoloških nalaza koji dopunjuju sliku o svakodnevnom životu i aktivnostima u utvrđenju.

Među njima su fragmenti keramičkih posuda, predmeti izrađeni od kosti, rimske opeke sa sačuvanim tragovima različitih životinja, ali i projektili kakve je koristila rimska vojska. Posebno je zanimljiv i mali privezak u obliku krsta, koji pripada najmlađoj fazi života na ovom prostoru i svedoči o promenama koje su obeležile kasnoantičko razdoblje.
Cupppae u okviru rimskog limesa i budućeg arheološkog parka
Istraživanja u Golupcu deo su širih aktivnosti povezanih sa nominacijom rimskog limesa za upis na Uneskovu Listu svetske baštine. Rimski limes predstavljao je složen sistem granica, utvrđenja, vojnih logora i drugih objekata kojima je Rimsko carstvo organizovalo odbranu svojih teritorija.
Pojedini njegovi delovi već su upisani na Listu svetske baštine, među kojima su Hadrijanov zid u Britaniji i zapadni deo dunavskog limesa u Austriji, Nemačkoj i Slovačkoj. Za istočni deo Dunavskog limesa priprema se zajednička nominacija Bugarske, Hrvatske, Srbije i Rumunije, koja obuhvata više od 130 lokaliteta, među kojima je i Kupa u Golupcu.

Rukovodioci arheoloških istraživanja su dr Milica Marjanović iz Arheološkog instituta i Saša Živanović iz Narodnog muzeja Požarevac. U istraživanjima učestvuju i arheolozi dr Mladen Jovičić, dr Ljubomir Jevtović i master arheologije Petar Kojadinović iz Arheološkog instituta.
Projekat se realizuje u saradnji Arheološkog instituta, Opštine Golubac, Narodnog muzeja Požarevac i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo, a finansiraju ga Opština Golubac i Ministarstvo kulture Republike Srbije.
Pored naučnog značaja, jedan od dugoročnih ciljeva jeste uređenje lokaliteta i formiranje savremenog arheološkog parka, koji bi omogućio da istraženo nasleđe postane dostupnije stručnoj i široj javnosti. U planovima se razmatra i povezivanje Kupe sa Golubačkom tvrđavom, manastirom Tumane, Nacionalnim parkom Đerdap i Dunavom, čime bi se stvorila jedinstvena kulturno-istorijska i turistička ruta.