Arheolozi istražili crkvu iz 6. veka kod Koceljeve: Šta je otkriveno u njenim ruševinama?

Arheolozi istražili crkvu iz 6. veka kod Koceljeve: Šta je otkriveno u njenim ruševinama?
Ostaci ranovizantijske crkvе (izvor: Булић и др. 2023)

Arheolozi su istražili ostatke ranovizantijske crkve iz 6. veka na lokalitetu Grad u Gaju, kod Koceljeve, otkrivajući neobičnu arhitekturu, tragove pažljivo planirane gradnje i dokaze o njenom razaranju nakon kojeg nikada nije obnovljena.

Na severnim obroncima Vlašića, nedaleko od reke Tamnave, nalaze se ostaci ranovizantijske crkve koja je pre više od 1.400 godina podignuta na mestu danas poznatom kao Grad u Gaju, u selu Gradojević kod Koceljeva.

Crkva neobičnog oblika

Ostaci crkve nalaze se na zaravni padine, na oko 213 metara nadmorske visine, iznad prostora koji se spušta prema Tamnavi. Veći deo zidova bio je vidljiv i pre arheoloških istraživanja, ali je urušeno građevinsko kamenje otežavalo prepoznavanje njenog prvobitnog izgleda.

Arheološka istraživanja sprovedena 2019. i 2020. godine otkrila su građevinu koja se izdvaja svojom arhitekturom. Crkva je bila jednobrodna, ali sa dva bočna aneksa koji su joj davali krstoliki izgled. Njene spoljne dimenzije iznosile su 17 × 15,9 metara, što je čini relativno prostranom građevinom.

Stanje pre iskopavanja (izvor: Булић и др. 2023)

Posebnu pažnju istraživača privukao je način na koji je crkva projektovana. Analiza njenog plana pokazala je da je graditelj koristio geometrijski precizno osmišljene proporcije. Takva pravilnost ukazuje da je građevina nastala prema promišljenom projektu, a ne spontanim određivanjem dimenzija tokom gradnje. Njeno planiranje zahtevalo je dobro poznavanje geometrije, zbog čega autori istraživanja pretpostavljaju da je u izgradnji učestvovao školovani arhitekta ili graditelj sa značajnim znanjem i iskustvom.

Kako je izgledala unutrašnjost crkve?

Glavni ulaz nalazio se na zapadnoj strani, dok je na istočnom kraju bila oltarska apsida, polukružna i spolja i iznutra. U njenom unutrašnjem delu nalazio se sinthronos – niz kamenih sedišta namenjenih sveštenstvu, postavljen uz zid apside.

U centralnom delu bio je proširen prostor za takozvano Gornje mesto, odnosno sedište episkopa. Ovaj element predstavlja važan pokazatelj organizacije crkvenog prostora i načina na koji su se odvijali liturgijski obredi. U podu apside otkriven je i otvor za postolje časne trpeze, odnosno oltara.

Početak arheoloških istraživanja crkve (izvor: Булић и др. 2023)

Svetilište je od ostatka crkve bilo odvojeno posebnom oltarskom pregradom. Njena konstrukcija oslanjala se na kanal ugrađen u pod u koji su mogli biti postavljeni elementi kamene ili drvene pregrade. Iako sama pregrada nije sačuvana, tragovi njenog postojanja jasno su otkriveni tokom istraživanja.

Crkva je zidana lomljenim i obrađenim kamenom, svetlosive i beličaste boje, povezanим krečnim malterom. Njena arhitektura, organizacija svetilišta i način gradnje ukazuju na vreme 6. veka, period u kojem su na prostoru Balkana podizane brojne crkve u okviru tadašnje vizantijske države.

Pronađeni artefakti i delovi crkvene arhitekture

Među arheološkim nalazima najbrojniji su fragmenti prozorskog stakla. Reč je o ravnim, prozirnim staklenim oknima četvorougaonog oblika, uglavnom zelenih nijansi, ali pronađeni su i fragmenti bledoružičaste, žućkaste i bezbojne boje.

Ovi nalazi predstavljaju važan dokaz da je crkva imala zastakljene prozore, kroz koje je dnevna svetlost ulazila u unutrašnjost. Iako su sačuvani samo fragmenti, oni pružaju uvid u izgled i opremljenost građevine.

Pronađeni fragmenti tegula i imbreksa otkrivaju i kako je crkva bila pokrivena. Krov, uključujući i apsidu, bio je izveden od ovih rimskih tipova crepova, dok je krov činila drvena konstrukcija na dve vode, oslonjena na bočne zidove i poprečne grede.

Pogled iz vazduha na iskopane ostatke ranovizantijske crkve (izvor: Булић и др. 2023)

Otkriveni su i fragmenti keramičkih posuda, kao i fragmenti kamenog mortarijuma – posude, odnosno avana koji je korišćen za usitnjavanje i mlevenje namirnica. Metalni predmeti uglavnom pripadaju građevinskoj opremi i mogu se povezati sa načinom na koji je crkva bila izgrađena ili opremljena. Arheološki materijal nije brojan, što može ukazivati na relativno kratko korišćenje crkve.

Tragovi požara i razaranja

Jedan od najzanimljivijih nalaza jeste prisustvo tragova gareži na nivou prvobitnog tla. Oni, zajedno sa pronađenim arheološkim materijalom, ukazuju na to da je crkva stradala u razaranju, nakon kojeg više nije obnovljena.

Nema tragova kasnijih građevinskih intervencija, niti dokaza da je crkva ponovo stavljena u funkciju. Posebno je značajno i odsustvo grobova u bočnim aneksima, kao i vidljivih ostataka drugih građevina u neposrednoj okolini.

Istraživači smatraju da je nakon razaranja došlo do napuštanja ovog prostora i prestanka lokalne crkvene organizacije. Moguće je da se stanovništvo povuklo ili da su promene koje su usledile dovele do toga da više nije bilo zajednice koja bi imala potrebu da obnovi hram.

Izvor: Булић, Д., Арсић, Р. и Цвијановић, И. 2023. Рановизантијска црква из села Градојевић код Коцељеве. Иницијал. Часопис за средњовековне студије 11: 35-54.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »