Arheolozi otkrili naselje pored carske palate Feliks Romulijane

Arheolozi otkrili naselje pored carske palate Feliks Romulijane
Ostaci palate Feliks Romulijane u Gamzigradu (foto: Pavle Marjanovic, Wikipedia)

Međunarodni tim arheologa otkrio je kasnoantičko naselje istočno od carskog memorijalnog kompleksa Feliks Romulijane.

Monumentalna carska palata – Feliks Romulijana nalazi se blizu Zaječara i pored sela Gamzigrad. Carsku palatu izgradio je car Galerije u 4. veku, nazvavši je po svojoj majci Romuli.

Decenijska arheološka istraživanja otkrila su namenu ovog mesta, ali uprkos tome, neophodna su dalja istraživanja izvan palate.

Arheološka istraživanja izvan Galerijeve palate

Nova arheološka istraživanja sprovode saradnici sa Arheološkog instituta, Nemačkog arheološkog instituta i Narodnog muzeja u Zaječaru.

U 2012. godini, magnetometrijskim istraživanjem koje je sproveo Nemački arheološki institut u okviru srpsko-nemačkog istraživačkog programa u Romulijani-Gamzigradu identifikovani su, između ostalog, objekti istočno od palate koji prate linije opšte orijentacije glavnih građevina i utvrđenja Romulijana“, napisao je Kristof Ramel sa Nemačkog arheološkog instituta, u saopštenju za javnost.

Geofizička snimanja od pre par godina (foto: Arheološki institut)

Geofizički podaci snažno sugerišu da je kompleks istočno od palate sa dve velike zgrade direktno povezan sa Galerijevim građevinskim projektom u Romulijani.

Zajednička istraživanja Arheoloskog Instituta iz Beograda i Nemačkog arheološkog instituta u 2024. godini, imaju tri glavna cilja. Prvi je da se provere da li podaci magnetometrije odgovaraju stvarnim arheološkim ostacima. Potom, da se obezbedi datiranje građevina i na kraju identifikovanje mogućih funkcija.

Nova geofizička snimanja lokaliteta (foto: fb Narodni muzej u Zaječaru)

Dosadašnja iskopavanja su potvrdila tumačenja koja su implicirana geofizičkim istraživanjem. Građevina, širine 15 metara sa centralnim nizom krovnih nosača u severnom delu prati orijentaciju Palate 2 unutar Romulijane. Anomalija identifikovana kao perimetralni zid je zaista zid sa značajnom osnovom, koji se završava strukturom nalik na kulu na istoku kompleksa.

Geofizička snimanja pokazuju na postojanje naselja izvan bedema Romulijane

Preliminarno datovanje ove lokacije ukazuje na aktivnost na tom području od kasnog 3./ranog 4. veka do 6. veka. Svakako, neophodna su dalja arheološka istraživanja.

Jedan od najznačajnijih aspekata međunarodnog projekta, navode na sajtu Arheološkog instituta je primena geofizičkih metoda kojima je snimljena površina od preko 40 hektara.

Ostaci građevine otkrivene tokom istraživanja u 2024. godini (izvor: fb Narodni muzej u Zaječaru)

Kao rezultat dobijena je slika koja je ukazala na postojanje struktura na više mesta izvan bedema Romulijane. Među njima je najupečatljiviji prostor na kosi severno od fortifikacije koji se ističe različitim građevinama na površini od preko 6 ha. Podjednako nove podatke pružila su i iskopavanja bazirana na podacima dobijenim geofizičkim snimanjima na prostoru nekropole južno od Romulijane i kompleksa bazilika na zapadu.

Utvrđena carska palata cara Galerija – Feliks Romulijana

Palata cara Galerija je jedno od najbolje očuvanih dela rimske arhitekture na teritoriji Srbije. Značaj ovog lokaliteta je prepoznat i on je 2007. godine upisan na Uneskovu listu svetske baštine. Tokom višegodišnjih istraživanja otkrivena je skoro cela unutrašnja struktura stambenog kompleksa podignutog početkom 4. veka.

Utvrđena carska palata Feliks Romulijana (foto: Arheološki institut)

Za Feliks Romulijanu se dugo smatralo da je bila rimsko utvrđenje (castrum), sve dok se iskopavanjem nije utvrdilo da je u pitanju kompleks carske palate. Unutar zidina nalaze se ostaci carskih prostorija i hramova posvećenih paganskim božanstvima, ne samo rimskog panteona već i istočnjačkih bogova. Takođe, nalazile su se i odaje za vojnike i osoblje, bez kojih bi život u palati bio nezamisliv. Dekorisana je raskošnim mozaicima, među kojima se svakako ističu mozaici boga Dionisa i Lavirinta.

Mozaici u carskoj palati (foto: Arheološki institut)

Jedan od ključnih nalaza tetrarhijskog perioda na nalazištu svakako je natpis „Felix Romuliana“ otkriven 1983. godine u građevini krstoobrazne osnove u jugozapadnom delu palatijalnog kompleksa. Ovim otkrićem je potvrđeno mišljenje da se nalazište Gamzigrad može identifikovati sa mestom „Romulijanum/Romulijana“. Galerije je palatu nazvao po svojoj majci Romuli.

Galerijeva porfirna statua (foto: Arheološki institut)

Dalji tok istraživanja povezanih sa identitetom Romulijane dobio je svoj je konačni okvir 1993. godine. U jednom od kasnoantičkih ukopa u jugoistočnom delu lokaliteta je otkriven deo porfirne skulpture u natprirodnoj veličini koja predstavlja cara Galerija.

Dva tumula su otkrivena na bregu Magura, 1 km istočno od Romulijane. Tamo su sahranjeni Galerije i njegova majka. Otkrićem dva tumula, dva mauzoleja i tetrapilona upotpunjena je slika o Gamzigradu kao mestu na kojem su uzdignuti u rang božanstava i sahranjeni Galerije i njegova majka Romula.

Tumuli i dva mauzoleja na Magur (foto: Arheološki institut)

Nakon Galerijeve smrti 313. godine, palata postaje meta varvarskih upada. Nju obnavlja kasnije car Justinijan u 6. veku, ali ubrzo pada u zaborav.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »