U Viminacijumu pronađena TRIJUMFALNA KAPIJA posvećena caru Karakali

U Viminacijumu pronađena TRIJUMFALNA KAPIJA posvećena caru Karakali
Urbano gradsko jezgro u Viminacijumu gde su pronađeni ostaci trijumfalne kapije (Ustupljena fotografija/Arheološki institut)

Arheolozi su u avgustu u Viminacijumu obnovili istraživanja urbanog gradskog jezgra i došli do neočekivanog otkrića  – trijumfalne kapije posvećene rimskom caru Karakali.

U protekle dve decenije u okviru grada su istraživana kupatila i amfiteatar. Dok su poslednja istraživanja stambenih četvrti sprovedena pre čitavih pola veka.

Stručnu arheološku ekipu kojoj je ovaj zadatak poveren čine Saša Redžić, Ilija Danković, Mladen Jovičić, Angelina Raičković Savić, Kristina Živković i Petar Kojadinović.

Neočekivano iznenađenje za arheologe

Plan istraživanja urbanog gradskog jezgra je podrazumevao da prvi iskopi budu usmereni na glavnu ulicu – decumanus. Ulica široka 10,40 m je locirana, a usledila su i iskopavanja složene kanalizacione mreže. Potvrđene su i kolonade stubova koje su postojale sa obe strane ulice.

Međutim, dok su svi pomenuti arheološki ostaci bili očekivani, jedan iskopani deo je u početku zbunjivao, a zatim i oduševio tim arheologa.

Naime, na jednoj deonici ulice, na četiri mesta nedostaje kolovoz i njegova supstrukcija, već se tu nalaze temeljne stope u obliku kvadrata, građene od masivnih komada krečnjaka. Postalo je jasno da se radi o temeljima tetrapilona, građevine na četiri stuba, sa prolazima na četiri strane. Nije bilo dileme da se radi o jednom od zaštitnih znakova rimske civilizacije kada je arhitektura u pitanju – trijumfalnoj kapiji!“, rekao je dr Ilija Danković sa Arheološkog instituta za portal.

Trijumfalne kapije su nastale u doba republike sa ciljem da se proslavi pobeda i donošenje plena velikih vojskovođa. To su po pravilu slobodnostojeće građevine, bilo da se radi o jednostavnom luku koji premošćuje ulicu, raščlanjenom tipu sa tri prolaza, ili tetrapilonu.

Otkrićem poslednjeg, Viminacijum se svrstao u red lokaliteta na kojima je potvrđeno postojanje ovakvog spomenika“, kaže Danković.

Trijumfalna kapija ili slavoluk u Viminacijumu

Ilija dalje objašnjava da su dimenzije trijumfalne kapije u Viminacijumu u osnovi 10,40 x 6,25 m. „Što je izuzetno blisko dimenzijama kapije Arco dei Gavi u Veroni. Visina potonjeg tetrapilona iznosi 12,70 m, i očuvan je u celosti.“

Ostaci tetrapilona (Ustupljena fotografija/Arheološki institut)

O samom izgledu spomenika može se spekulisati na osnovu poređenja sa sličnim objektima, kao i na osnovu arhitektonskih delova otkrivenih na samom lokalitetu.

Nažalost, Viminacijum je već u periodu kasne antike doživeo razaranja i sekundarno upotrebljavanje građevinskih ostataka, dok je u srednjem veku i novom dobu često služio kao kamenolom.

Zašto je izgrađen slavoluk u Viminacijumu?

Postavlja se pitanje kojim je povodom mogla biti izgrađena trijumfalna kapija u Viminacijumu. S tim u vezi, treba prvo napomenuti da analiza materijala ukazuje na to da je ona morala biti izgrađena krajem 2. i početkom 3. veka. U ovom periodu su se pored onih građenih za trijumfalne povorke, gradile i počasne i komemorativne kapije, u cilju slavljenja cara od sebe samog, ili od podanika u nekom gradu. Takođe su mogle da obeležavaju neki poseban događaj“, objašnjava Danković.

Idealna rekonstrukcija Karakalilnog slavoluka (Ustupljena fotografija/Arheološki institut)

Na osnovu datovanja tetrapilona arheolozima je jasno da se jedan istorijski događaj posebno ističe.

Naime, u gornjomezijskoj prestonici, u Viminacijumu, je 195. godine Marcus Aurelius Antoninus, poznatiji pod nadimkom Karakala, izdignut u titulu Cezara i naslednika svog oca, cara Septimija Severa. Ovakav događaj, koji je bio izuzetno važan za sudbinu celog Carstva, svakako bi opravdao izgradnju slavoluka u samom Viminacijumu“, ističe arheolog Danković.

Mermerna ploča sa natpisom kao dokaz

Dok konačan sud o takvoj pretpostavci verovatno nikada neće biti moguć, otkriće dela mermerne ploče sa urezanim natpisom stavlja neposrednu okolinu tetrapilona u pomenuti istorijski kontekst. Očuvano je samo 8 slova, ali da su arheolozi mogli da biraju, verovatno bi baš tih 8 i izabrali. CAES i u sledećem redu ANTO na taj način možda upravo spominju Caracallu Antoninusa i zvanje Cezara koju je dobio.

Mermerna ploča sa natpisom (Ustupljena fotografija/Arheološki institut)

Arheologija je nalik detektivskom poslu. Istraživanja koja su i dalje u toku će, nadamo se, izroditi još neki detalj koji će pomoći u otkrivanju razloga za izgradnju slavoluka u Viminacijumu“, zaključuje Ilija.

Car Karakala

Rimski cara Karakala vladao je od 211 do 217 godine. U početku je vladao je uz brata Getea, ali taj plan nije uspeo zbog obostrane želje da samo jedan bude car. Naredio je svojim ljudima da ubiju njegov brata i tako je od 212. godine vladao sam.

Karakala je u svom Ediktu 212. godine dao rimsko državljanstvo svim slobodnim stanovnicima Carstva. Ali je tako povećao poreske prihode za državu i na taj način je omogućio velikom broju ljudi da se prijave za rimsku vojsku.

Car Karakala bio je jedan od najneprivlačnijih careva. Bio je okrutan, željan vladanja i zato biva ubijen 217. godine.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »