CARIČIN GRAD je grad koji je kratko živeo, a otkrio je mnogo

CARIČIN GRAD je grad koji je kratko živeo, a otkrio je mnogo
Iskopavanja tetrakonhalne crkve u Donjem gradu (Ustupljena fotografija/Arheološki institut)

Justinijana Prima, koju mnogi stručnjaci poistovećuju sa Caričinim gradom kod Lebana, bila je zadužbina jednog od najvećih vizantijskih careva 6. veka – Justinijana I. Arheološka iskopavanja u Caričinom gradu traju više od jednog veka. Najnovija istraživanja se sprovode u Donjem gradu na velikoj tetrakonhalnoj crkvi. Ono što je najviše iznenadilo arheologe jeste saznanje da postoji srednjovekovni horizont iz 12. veka, a koji nije dokumentovan poslednjih 110 godina.

Istraživanja Caričinog grada, započeta su davne 1912. godine od strane Vladimira Petkovića i traju do danas, sa manjim prekidima. Na lokalitetu je otkriveno sve ono što je neophodno jednom gradu za funkcionisanje i život.

Veoma obrazovan i intuitivan, Petković je već nakon prvih kampanja ruševine Caričinog grada pripisao metropoli znamenitog romejskog cara Justinijana I (527-565). Iz pisanih izvora znamo da je car svoj grad-zadužbinu podigao u oblasti svog rođenja i da mu je namenio ulogu središta arhiepiskopije i prefekture. Istraženi spomenici u gradu i okolini sasvim odgovaraju sažetim podacima koje je ostavio čuveni hroničar iz 6. veka, Prokopije iz Cezareje. Ta činjenica, kao i pojedini veoma rečiti pokretni nalazi, pre svega sigilografski, pružaju veoma čvrsto uporište za Petkovićevu interpretaciju nalazišta, koja je stoga prihvaćena od strane najvećeg broja domaćih i inostranih naučnika”, objasnio je za portal dr Ivan Bugarski, rukovodilac istraživanja Caričinog grada i viši naučni saradnik sa Arheološkog instituta.

Situacioni plan Caričinog grada (Izvor: Researchgate, CC BY-NC-ND 4.0)

Novija istraživanja u Caričinom gradu, poslednjih 45 godina, se sprovode u sklopu srpsko-francuskog projekta. Arheološke radove i analize nalaza sprovode Arheološki institut u Beogradu i Francuska škola u Rimu, uz saradnju i učešće drugih institucija i stručnjaka. Finansijska sredstva za istraživanja obezbeđuje Ministarstvo kulture Republike Srbije francusko Ministarstvo inostranih poslova. Novac koji je potreban za realizaciju pratećih programa se prikuplja iz drugih domaćih i inostranih izvora.

O Caričinom gradu

Decenijska istraživanja u Caričinom gradu iznela su na svetlo dana četiri prstena bedema, brojne bazilike sa izvanrednim mozaicima, i javne objekte, ostatke termi sa mozaičkim predstavama, centralni trg, široke ulice i portike, akvadukt, veliku cisternu, vodeni toranj, razvijenu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, branu sa jezerom, zanatske peći, kao i mrežu fortifikacija u njegovoj neposrednoj blizini i nekropolu izvan grada. Grad je opasan moćnim bedemima sa kulama, a sa južne strane i vodenim rovom.

Akropolj i Gornji grad (foto: RZZSK)

Takođe, u bližoj okolini su se nalazile tri utvrde koje su služile za zaštitu grada. Za ulazak u grad su postojale tri monumentalne kapije sa južne i istočne strane.

Grad se sastoji iz Akropolja, Gornjeg i Donjeg grada, kao i naselja izvan grada. Predstavljao je, pre svega, crkveni i administrativni centar u 6. veku.

Akropolj koji se nalazi na uzvišenju bio je u službi arhiepiskopije, u njemu se nalzi Episkopska bazilika. Oko Akropolja se prostire Gornji grad sa ulicama, na mestu gde se seku nalazi se kružni trg ili forum. Inače, bronzana statua posvećena caru Justinijanu krasila je forum Justinijane Prime. U ovom delu grada nalazile su se zanatske i trgovačke radnje, javne građevine i stambeni objekti. U Donjem gradu, koji je bio južno od Gornjeg, pronađena je sakralna arhitektura, objekti javnog karaktera i stambena četvrt.

Ostaci akvadukta na Caričinom gradu (izvor: Ministarstvo kulture)

S protokom vremena grad je postepeno menjao svoj izgled. Izvorna zamisao bila je izražena reprezentativnom arhitekturom od kamena i opeke i ostvarena u dahu, verovatno u toku jedne decenije. Veoma brzo je nastupila sveopšta kriza Carstva, bilo je obustavljeno izdašno finansiranje radova, pa se grad popunjava skromnijim, privatnim zdanjima. Ne računajući veoma malobrojne tragove iz vremena srednjeg veka, život je bio okončan u malobrojnim čatrljama, već oko 620. godine. Ukupan vek Justinijane Prime bio je svega oko 80 godina”, rekao je dr Bugarski.

Arheološka istraživanja poslednjih godina u Caričinom gradu

Cilj ovogodišnje kampanje bio je da se definišu slojevi rušenja u zapadnom delu površine tetrakonhalne crkve u Donjem gradu Caričinog grada, te da se dopuni situacioni plan hrama, pribave novi podaci o arhitektonskoj skulpturi i ispitaju poznija zdanja i slojevi na tom prostoru. Crkva retke četvorolisne osnove je otkrivena tokom georadarskih snimanja 2015. godine, u izvedbi ekipe Ludvig Bolcman instituta iz Beča, kada je ustanovljeno da osim dve istražene crkve u istočnoj polovini Donjeg grada postoje još tri u nizu, što je posebnost ovog važnog nalazišta”, ispričao je rukovodilac istraživanja.

Na naše pitanja, šta se sve to istražuje poslednjih nekoliko godina u Caričinom gradu, saznali smo da je namera arheologa da se detaljno istraže svi slojevi rušenja i da se uzorkuje zemlja “u odnosu na prirodu objekata i slojeva koji se istražuju. Zbog toga se prostor velike tetrakonhalne crkve istražuje još od 2019. godine, i taj posao će trajati još nekoliko kampanja.” Inače, dr Bugarski je objasnio da se istraživanja u Carčinom gradu odvijaju relativno sporo jer se iskopavanja sprovode na većim površinama.

Otkriće koje je iznenadilo arheologe

Ranija istraživanja u Caričinom gradu nisu pokazala tragove naseljavanja u srednjem veku. Međutim, kako su se istraživanja proširila i nastavila u Donjem gradu, situacija se preokrenula.

Ove godine smo najpre istražili najmlađe kontekste na prostoru ruševine ranovizantijske crkve, koji potiču iz 12. veka. Tokom prethodne kampanje smo ustanovili postojanje jasno izraženog srednjovekovnog sloja i ukopa, što je predstavljalo iznenađenje, jer takve celine nisu bile zabeležene u toku prethodnih 110 godina iskopavanja lokaliteta.

Koplje iz 12. veka koje je ove godine otkriveno (Ustupljena forografija/Arheološki institut)

Arheolozi su pronašli čankasti novac cara Manojla Komnina iz 12. veka. Bugarski objašnjava da ti ostaci odgovaraju vremenu kada  je Stefan Nemanja preuzeo posede oko nekadašnje Justinijane Prime od Vizantije i zasnovao srpsku župu Dubočicu.

Takođe smo snimili osnove i otpočeli istraživanja skromnijih zdanja koja su, verovatno još u 6. veku, negirala sakralnu ulogu hrama i originalan građevinski plan koji nam je poznat sa georadarskih osnova podzemljišta.“

Dalji planovi u Caričinom gradu

Istraživanja prostora tetrakonhalne crkve u Donjem gradu trajaće još nekoliko godina, rekao je dr Ivan Bugarski. Dalje se planira nastavak georadarskog snimanja grada i okoline.

Avers Justinijan I (527-565), solid. Pronađen prilikom arheoloških iskopavanja u Caričinom gradu. Deo je zbirke Numizmatika I Narodnog muzeja u Leskovcu (Wikipedia, autor: Narodni muzej u Leskovcu, CC-BY 3.0)

Pristupiće se i klimatološkim i sedimentološkim ispitivanjima. Ona se planiraju da bi se ustanovilo koliko se istorijski podaci o klimatskim incidentima tokom 6. veka odnose i na ovu konkretnu regiju. Kao i da bi se videlo u kojoj meri mogu da se povežu sa arheološkom slikom grada i doprinesu preciznijoj slici istorijskog toka, koji je okončan zamiranjem ranovizantijske civilizacije na centralnom Balkanu.“  

Arheološka istraživanja su arheolozima pokazala da se na lokalitetu mogu razlikovati barem tri faze. Međutim, njihovo istraživanje nije bitno samo za ovaj lokalitet. „Justinijana Prima je nesumnjivo bila centar šire regije, pa su se procesi koje proučavamo u Caričinom gradu presudno prelamali na velikom prostoru“, zaključuje arheolog.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »