Caričin grad u trci za upis na Uneskovu listu svetske baštine

Caričin grad u trci za upis na Uneskovu listu svetske baštine
Pogled na Akropolj i Gornji grad u Caričinom gradu (foto: RZZSK)

Caričin grad je arheološki lokalitet od izuzetnog značaja i nalazi se na preliminarnoj listi Uneska od 2010. godine. Sada je formiran stručni tim koji će izraditi nominacioni dosije kako bi se ovaj spomenik našao na Uneskovu listu svetske kulturne baštine.

U Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture u januaru 2024. godine formiran je stručni tim za izradu nominacionog dosijea za upis „Arheološkog nalazišta Caričin grad – Iustiniana Prima“ na Uneskovu Listu svetske baštine.

Ukratko o Caričinom gradu

Caričin grad je podigao vizantijski car Justinijan I (527-565) u blizini svog mesta rođenja. To je bilo novo administrativno i arhiepiskopsko sedište provincije Ilirik, s namerom da se iz ovog centra ojača vlast Vizantije i omogući širenje hrišćanstva.

Grad je podignut na stenovitom platou najviše nadmorske visine od 395 m, na ušću Caričinske u Svinjaričku reku. Opasan je moćnim bedemima sa kulama, a na jugu, na najnižem delu i vodenim rovom. U bližoj okolini nalazile su se tri manja utvrđenja za zaštitu ovog grada. U grad se ulazilo sa južne i istočne strane, kroz tri monumentalne kapije sa kulama.

Caričin grad je urbanistički planiran grad. Sastojao se iz tri arhitektonskih celina: Akropolj, Gornji grad i Donji grad. U njegovoj izgradnji primenjena su sva iskustva i dostignuća graditeljstva antičkog sveta. Imao je razvijenu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, kupatila i česme. Akvaduktom dugim 17 km voda je dovođena u grad do velikog rezervoara za vodu.

Arheološka iskopavanja započeta su 1912. godine, a sa manjim prekidima, traju i danas: Više o novijim iskopavanjima: CARIČIN GRAD je grad koji je kratko živeo, a otkrio je mnogo

Do danas su otkrivena četiri prstena bedema, više od 8 bazilika, brojni javni objekti, terme, centralni trg, ulice sa porticima, akvadukt, velika cisterna, vodeni toranj, brana sa jezerom, zanatske peći, kao i mreža fortifikacija u blizini grada. Nađeno je mnoštvo pokretnog arheološkog materijala: predmeta od pečene zemlje, metala, stakla, kosti, kao i novac koji ilustruju život u gradu.

Život u gradu je kratko trajao, oko 80 godina. Prestaje da živi u vreme cara Iraklija (610-641) pod najezdom Avara i Slovena. Tada su porušeni drugi gradovi, fortifikacije i ukupni sistem vizantijske vlasti.

Caričin grad spreman za Unesko

Caričin grad se nalazi na Uneskovoj preliminarnoj listi od 2010. godine, prijavljen je pod kriterijumima ii i iii. Da bi se konačno našao da Uneskovoj listi, neophodno je da ispunjava i iv ili neki drugi kriterijum.

Budući da je na preliminarnoj listi Uneska, prepoznato je da ovo nalazište predstavlja važnu razmenu ljudskih vrednosti, tokom vremenskog perioda ili unutar kulturnog područja sveta, razvoj arhitekture ili tehnologije, monumentalne umetnosti, urbanizma ili pejzažnog dizajna, kao i jedinstveno ili izuzetno svedočanstvo o kulturnoj tradiciji ili civilizaciji koja živi ili je nestala.

Stručni tim čine arheolozi, arhitekte, istoričari umetnosti i konzervatori-restauratori čiji zadatak je da izrade dokument u skladu sa Konvencijom o zaštiti kulturnog i prirodnog nasleđa (1972) i smernicama navedenim u Operativnom vodiču.

Inače, na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine nalazi se 5 kulturnih spomenika sa teritorije Srbije od izuzetnog značaja: Gamzigrad-Felix Romuliana, Srednjovekovni spomenici na Kosovu (Pećka patrijaršija, manastir Dečani, Gračanica i crkva Bogorodice Ljeviške), Stari Ras i Sopoćani, Stećci (3 nekropole iz Srbije)– srednjovekovni nadgrobni spomenici i Manastir Studenica.

Šta znači kada se kulturni spomenik nađe na Uneskovu listu?

To znači da je spomenik kulture od izuzetne univerzalne vrednosti za čovečanstvo i kao takav se upisuje na Listu svetske baštine kako bi bio zaštićen i sačuvan za sve ljude, kao i buduće generacije koje će to da cene i moći će da uživaju u spomeniku. Takođe, značaj se ogleda u tome da je nalazište prepoznato kao izuzetno važno i što dalje implicira da je reč o privlačnoj turističkoj atrakciji. Broj turista će se sigurno povećati.

Upis na listi svetske baštine Uneska znači da će za održavanje i zaštitu lokaliteta biti obezbeđeno finansiranje. I poslednja stavka jeste da je spomenik zaštićen od razaranja tokom ratnih dešavanja, prema Ženevskoj konvenciji.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »