O autoru sajta

O autoru sajta

Autor sajta je Maja Miljević-Đajić, master arheolog. Osnovne studije na Odeljenju za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu završila je 2017. godine, a 2018. godine odbranila je svoj master rad. Tokom studija učestvovala je na brojnim naučnim manifestacijama (Noć istraživača, Festival nauke i slično), prezentaciji arheologije široj publici i obradi ljudskog skeletnog materijala.

Učestvovala je na iskopavanjima arheoloških lokaliteta iz različitih perioda. Svoja interesovanja usmerila je na fizičku antropologiju koja proučava čoveka, odnosno kroz antropološku analizu ljudskih skeletnih ostataka sa arheoloških nalazišta saznaje kako su se drevni ljudi hranili, koliku brigu su vodili o svojoj ličnoj hiigijeni, od kojih bolesti su patili i kakvim povredama su bili podložni, da li su imali medicinskog znanja i sl. Rezultati ovih istraživanja omogućavaju da se utvrde kvalitet i uslovi života prošlih zajednica, a time se dobijaju informacije bitne za moderno društvo u kojem danas živimo. Objavila je dva naučna rada. Prvi u Journal of Bioanthropology vol. 1, a drugi u Glasniku srpskog arheološkog društva 38.

Zašto arheologija?

Arheologija je nauka koja nas može naučiti puno toga o nama samima. S obzirom da je to nauka koja proučava prošlost na osnovu tragova materijalne kulture od trenutka kada su se pojavili naši prvi preci pre nekoliko stotina hiljada godina do nekoliko miliona godina, pa sve do danas, u saradnji sa ostalim istraživačima iz drugih disciplina odgovaramo na pitanja ko smo i odakle potičemo, kako se menjalo ponašanje ljudi kroz vreme, kako su nastale prve civilizacije, a time se dobijaju odgovori šta budućnost može doneti.

Arheologija je u društvu dosta zapostavljena, i viđenje arheologa je dosta pogrešno. Neka od pogrešnih viđenja uglavnom se svode na to da arheolozi iskopavaju dinosaursuse, da iskopavaju samo vredne i skupocene predmete kako bi od njih profitirali, da predstavljaju avanturiste (poput Indijane Džons i Lare Kroft), da arheolozi prikrivaju otkrića što dovodi do raznih zabluda i pseudoteorija ili da se arheolozi bave samo iskopavanjima.

Iako su iskopavanja neizostavni proces arheološkog istraživanja, postoje druge oblasti za koje se arheolozi opredeljuju (teorijska arheologija, bioarheologija, digitalna arheologija i sl.). Bitno je shvatiti da sve što arheolog istražuje kako na terenu, tako i u laboratoriji, on to prvo zabeleži u svom dnevniku, fotografiše, potom se podaci o pronalasku i tumačenju artefakta unose u kompjuter, svi podaci o pronalasku nekog lokaliteta ili predmeta se beleže, kasnije se publikuju i prezentuju publici, i čuvaju se za buduća poklenja. Sve ono što arheolozi otkriju predstavlja kulturno nasleđe jedne zemlje, a ne ličnu svojinu istraživača.  

Zašto sajt?

Sajt je pokrenut kako bi se publici približila arheologija i sprečile zablude o pogrešnoj slici koja se često plasira na internetu, u novinama i pseudoknjigama, a time se ujedno podigla svest o očuvanju i zaštiti kulturnog nasleđa. Često srećemo nemarnost, nebrigu države i uništavanje spomenika kulture od strane vandala, kao i plasiranje lažnih naslova i izvrnutih reči arheologa. Kako bi nekako to promenili, na ovom sajtu ukazaćemo na prave i istinske vrednosti jedne od bitnijih nauka, koju naše društvo zapostavlja i zloupotrebljava.

Arheologiju promoviše povremenim objavljivanjem tekstova u časopisu Planeta i u Nedeljniku “Vreme”, kao i u Kulturnom dodatku Politike: Neki od objavljenih tekstova:

Zahvaljujući postojanju sajta i tekstovima jedna posebna tema privukla je novinarku sa RTS koja me je pozvala u jutarnji program RTS da pričamo o tome kako klimatske promene utiču na arheološke lokalitete i artefakte.

U emisiji Studio znanja-naučna dostignuća porazgovarali o arheološkom otkriću koje je uzdrmalo javnost poslednjih deset godina, kao i o tome šta je to što je atraktivno ljubiteljima arheologije u Srbiji.

A u emisiji Rts lab pričali smo o ljudskim skeletnim ostacima i arheologiji.

Podelite sadržaj na:
Translate »