Kosti govore: najstariji sukob u istoriji dogodio se pre 13.000 godina

Kosti govore: najstariji sukob u istoriji dogodio se pre 13.000 godina
Praistorijsko groblje Džabal Sahaba na kome je zabeleženo nasilje pre 13.000 godina (foto: WENDORF ARCHIVE/MUSEO BRITÁNICO )

Jedno od najstarijih poznatih nalazišta masovnog nasilja na svetu, groblje Džebel Sahaba u severnom Sudanu, pruža zapanjujuće dokaze o krvavim sukobima iz perioda kraja poslednjeg ledenog doba.

Početkom 1960-ih godina, arheolozi iz celog sveta okupili su se u dolini Gornjeg Nila, žureći da spasu dragocena arheološka nalazišta pre nego što ih potopi Asuanska visoka brana.

Praistorijsko groblje na kome su primećeni tragovi nasilja (izvor: Scientific Reports)

Među njima je bilo i groblje Džebel Sahaba, staro oko 13.400 godina, koje je ubrzo prekrila voda. Na ovom lokalitetu, na teritoriji današnjeg severnog Sudana, pronađeni su skeleti 61 muškarca, žene i deteta.

Prvi dokazi nasilja: slomljene kosti i smrskane lobanje

Arheolog Fred Vendorf sa Južnog metodističkog univerziteta, koji je predvodio iskopavanja, odmah je primetio jezive tragove nasilja: smrskane lobanje, slomljene kosti i kamene projektile zaglavljene u kostima ili rasute oko tela.

Primer smrtonosnih povreda na skeletnim ostacima (izvor: Scientific Reports)

Decenijama kasnije, nova antropološka analiza skeletnih ostataka, objavljena u časopisu Scientific Reports, pružila je dublji uvid u prirodu ovog krvoprolića. Utvrđeno je da je više od 60% analiziranih skeleta imalo jasne tragove traume. Ukupno 40 osoba imalo je najmanje jednu povredu, uglavnom od kamenih projektila – strela i koplja. U nekim slučajevima, povrede su bile zalečene, što ukazuje da su pojedinci preživeli borbe. Međutim, šesnaestoro ljudi nosilo je i zalečene i smrtonosne, nezalečene rane, što ukazuje da su više puta učestvovali u sukobima, a neki od njih u tim borbama i poginuli.

Decenijski praistorijski sukob

Najviše poginulih su bili mladići, verovatno branioci svojih zajednica. Ipak, među žrtvama su bile i žene, kao i deca stara svega četiri godine. Mikroskopske analize pokazale su prisustvo fragmenata kamenog oružja u ranama. Mnoge lezije nastale su kompozitnim projektilima, strelama i kopljima sastavljenim od više oštrih delova, često sa bočnim oštricama namenjenim da izazovu obilno krvarenje.

Projektil zaglavljen u kosti (izvor: Scientific Reports)

Posebno su uznemirujući dokazi o ranama na leđima. Žrtve su pogođene dok su pokušavale da pobegnu. Takođe, brojne povrede podlaktica i šaka svedoče o pokušajima da se odbrane udarcima podignutom rukom, što navodi na blisku borbu.

Iako se ranije smatralo da je groblje rezultat jedne velike bitke, najnoviji nalazi ukazuju na nešto još mračnije: dugotrajno, povremeno nasilje koje se odvijalo decenijama. Verovatno su u pitanju bile česte racije, zasede i sukobi između susednih zajednica.

Klimatske promene kao uzrok nasilja?

U to vreme, kraj poslednjeg ledenog doba i početak afričkog vlažnog perioda doneli su velike klimatske oscilacije, od sušnog ka vlažnijem podneblju, uz snažne poplave Nila. Arheološki nalazi ukazuju na visoku koncentraciju različitih kultura na uskom području doline Nila, a to pokazuje da je ovo područje bilo privremeno utočište za različite grupe koje su bežale od klimatskih posledica. Takva gustoća naseljenosti mogla je dovesti do povećane konkurencije za ograničene resurse i teritoriju.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »