Najstariji tepih na svetu kulture Pazirik

Najstariji tepih na svetu kulture Pazirik
Najstariji tepih kulture Pazirik (izvor: Hermitage Museum)

Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih tepiha na svetu pronađen je u najvećoj grobnoj humci kulture Pazirik. Tepih potiče iz gvozdenog doba, odnosno datuje se u 5-4. vek pre naše ere.

Pleme kulture Pazirik živelo je u planinama Altaj u Sibiru, južno od modernog grada Novosibirska u Rusiji. Bili su to jahači nomadi i ratnici, koji su na konjima putovali da trguju robom sa trgovcima u Kini, Indiji i Persiji.

Puno toga otkriveno je o njihovoj kulturi proučavanjem nalaza iz njihovih grobnica u dolini Pazirik. Takođe su otkriveni mumificirani ljudski ostaci sa tetovažama, predmeti od zlata i drugih metala, odlično očuvana odeća, kineska svila, tepisi, drveni nameštaj i predmeti za domaćinstvo. Sve ovo što su arheolozi pronalazili u grobnice sačuvalo se milenijumima zahvaljujući prodiranju vode u grobnice i zamrzavanju usled izuzetno niskih temperatura.

Nekada izrazito jarke žute, plave i crvene boje tepiha sada su izbledele (izvor: Hermitage Museum)

Kako izgleda tepih?

Dekoracija tepiha je bogata i raznovrsna: centralno polje zauzimaju 24 figure u obliku krsta, od kojih se svaka sastoji od 4 stilizovana lotosova pupoljka. Ova kompozicija uokvirena je ivicama grifona, praćena još jednim od 24 jelena lopatara. Najšira ivica sadrži 28 figura muškaraca na konjima i pored konja. Nekada izrazito jarke žute, plave i crvene boje tepiha sada su izbledele.

Detalj: muškarac na konju (izvor: Wikipedia)

Tepih je tkan u tehnici simetričnog dvostrukog čvora, takozvanog turskog čvora (3600 čvorova na 1 dm2, više od 1.250.000 čvorova na celom tepihu).

Tačno poreklo ovog jedinstvenog tepiha nije poznato. Moguće da je iz Irana, ali moguće da je proizveden u centralnoj Aziji preko koje su se odvijali kontakti drevnih Altajaca sa Iranom i Bliskim istokom. Takođe, postoji mogućnost da su nomadi kulture Pazirik kopirali tepih od čuvenog persijskog tepiha.

Izvor: Hermitage Museum i Ancient Origins

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »