Otkrivena kraljevska grobnica povezana sa kraljem Midom

Otkrivena kraljevska grobnica povezana sa kraljem Midom
Istočna kapija Gordiona (foto: Gordion Archive, Penn Museum)

Drvena grobnica za koju se veruje da je pripadala frigijskoj kraljevskoj porodici otkrivena je u drevnom gradu Gordionu, današnjoj Ankari.

Ou vest objavio je u utorak ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj. Govoreći tokom konferencije za novinare na arheološkom nalazištu u okrugu Polatli u Ankari, Ersoj je rekao da je grobnica dimenzija 3,1 puta 2,8 metara otkrivena u tumulu T26. To je zapravo 47. grobna humka iskopana u Gordionu. Grobna komora je sadržala 88 metalnih artefakata, uključujući velike kotlove i bronzane posude koje još uvek vise na gvozdenim ekserima sa severnog i južnog zida grobnice.

Drvena grobnica koja je pripadala frigijskoj kraljevskoj porodici u Gordionu (DHA photo)

„Na osnovu ovih nalaza, procenjujemo da je osoba sahranjena ovde bila član frigijske kraljevske porodice, verovatno u srodstvu sa Gordijem ili Midom“, izjavio je Ersoj. Dodao je da su radovi na restauraciji i konzervaciji grobnice i njenog sadržaja već u toku, sa planovima da se komora i artefakti izlože u muzeju Gordion kasnije ove godine.

Legenda o Gordijevom čvoru

Gordion, drevna frigijska prestonica, uvršten je na UNESKO-vu listu svetske baštine 2023. godine. Midasova humka, jedna od najvećih u Anadoliji, je centralni deo lokaliteta i prvobitno ju je sagradio kralj Mida za svog oca, verovatno kralja Gordija.

Nijedna diskusija o Gordionu ne bi bila potpuna bez pominjanja Gordijevog čvora, legendarne zagonetke za koju se kaže da garantuje vlast nad Azijom onome ko je može razrešiti. Godine 334. pre nove ere, Aleksandar Veliki je posetio Gordion i navodno presekao Gordijev čvor – proročanski čin koji je obećavao vladavinu nad Azijom onome ko je može razrešiti. Ovaj legendarni čin doveo je do izraza „presecanje Gordijevog čvora“, koji se i danas koristi za opisivanje smelih rešenja složenih problema.

Novo poglavlje u turskoj arheologiji

Najnovija faza iskopavanja deo je turskog projekta „Nasleđe budućnosti“, koji ima za cilj očuvanje i promociju bogatog arheološkog nasleđa zemlje.

Ersoj je naglasio da je Turska ušla u „zlatno doba arheologije“, ukazujući na sveobuhvatne reforme, uključujući iskopavanja tokom cele godine, imenovanje turskih naučnika za vođenje međunarodnih iskopavanja i rekordne nivoe finansijske i logističke podrške.

„Uz naše racionalno planiranje, postižemo ozbiljan uspeh koji nas inspiriše da preduzmemo dalje korake“, rekao je. „Duboko je zadovoljstvo svedočiti izuzetnom napretku postignutom ovde za manje od godinu dana.“

Otvorena je izložba otkrivenih artefakata

Novootkriveni predmeti su prebačeni u Regionalnu laboratoriju za restauraciju i konzervaciju u Ankari pod posebnim uslovima. Stručnjaci su od tada završili restauratorske radove na 47 artefakata, koji su doneti u muzej Gordion na izložbu.

Bronzani artefakti iz kraljevske grobnice (foto: AA)

Nalaz T26 doprinosi nasleđu Gordiona kao ključnog lokaliteta koji predstavlja frigijski identitet, sa svojom monumentalnom arhitekturom, slojevima razaranja datiranim iz 800. godine pre nove ere i elitnim sahranama.

Svetla budućnost arheologije u Turskoj

Ministar je istakao širi uticaj inicijative „Nasleđe budućnosti“, koja se proširila na 251 lokalitet širom Turske. Od pokretanja programa u oktobru 2023. u Efesu, omogućeno je zaposlenje za preko 5.000 pojedinaca, a istraživanja su donela otkriće više od 6.000 arheoloških nalaza samo u 2024. godini.

„Ranije su iskopavanja trajala samo 45 do 60 dana zbog ograničenog finansiranja“, objasnio je Ersoj. „Sada, uz odgovarajuće resurse, iskopavanja se nastavljaju tokom cele godine, čak i u podvodnoj arheologiji.“

Zaključio je napomenuvši da su nedavne reforme omogućile iskopavanja i restauraciju u sva četiri godišnja doba, ubrzavajući razvoj turske arheologije i podižući njen međunarodni profil.

Ministarstvo je izdvojilo 1,1 milijardu turskih lira (oko 33,4 miliona američkih dolara) za radove na iskopavanju, restauraciji i uređenju pejzaža, sa planovima da se dodatnih 6 milijardi lira izdvoji za ovu godinu.

Izvori: Daily Sabah, ArkeoNews

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »