Otvorena palata Aigai gde je Aleksandar Veliki krunisan za kralja

Otvorena palata Aigai gde je Aleksandar Veliki krunisan za kralja

Nedavno je otvorena palata Aigai gde je Aleksandar Veliki proglašen kraljem 336. godine pre nove ere.

Palata Aigai je najveća preživela građevina klasične Grčke, a njena rekonstrukcija e završena nakon 16 godina. Vrednost obnove iznosi više od 20 miliona evra. Inače, palata je među 800 drugih spomenika u Grčkoj koji se trenutno obnavljaju zahvaljujući sredstvima EU.

Palata je dugo ležala u ruševinama, a nekada je simbolizovala zlatno doba antike. Bila je tri puta veća od Partenona. Prostire se na površini većoj od 15.000 kvadratnih metara. Nalazi se na sat vremena zapadno od Soluna.

Veruje se da je za Filipa palatu projektovao Piteos, poznat po svom doprinosu izgradnji mauzoleja u Halikarnasu i čije je projektovanje osnova za dalje izgradnje palata u helenističkom svetu i šire.

Ovde je 336. godine pre nove ere ubijen kralj Filip II, verovatno od strane ljubavnika Aleksandra Velikog. Ubistvo je veovatno naručila Aleksandrova majka Olimpija ili sam Aleksandar. Odmah zatim Aleksandar u palati biva proglašen za kralja.

Antički grad Aigai je bila prva prestonica Kraljevine Makedonije. Otkriven je u 19. veku u blizini Vergine, u severnoj Grčkoj. Najvažniji ostaci su monumentalna palata, raskošno ukrašena mozaicima i oslikanim reljefima, pozorište, biblioteku, i groblje sa više od 300 tumula, od kojih neki potiču iz 11. veka pre nove ere. Jedna od kraljevskih grobnica u Vergini je identifikovana kao grobnica Filip II.

Arheolozi su istražili manje od 10% grada. Iskopavanja je prvi započeto 1977. godine grčki arheolog Manolis Andronikos, koji je iskopao gomilu makedonskih kraljevskih artefakata, uključujući zlato i srebrno ceremonijalno oružje i oklope. Zbog svoj važnosti grad sa okolinom je stavljen pod zaštitu Uneska 1996. godine.

Arheoloko nalazište i antički grad svake godine privuku oko 250.000 turista. Veruje se da će se taj broj, nakon završene restauracije povećati.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »