Predstavljen dokumentarni film „Gospođa iz Pločnika“ o životu u neolitskom naselju Pločnik (VIDEO)

Predstavljen dokumentarni film „Gospođa iz Pločnika“ o životu u neolitskom naselju Pločnik (VIDEO)
Vinčansko naselje u Pločniku kod Prokuplja (Wikipedia, autor: Sindjic CC BY 4.0)

U Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju prikazan je dokumentarni film „Gospođa iz Pločnika“, koji je u saradnji sa ovom ustanovom kulture napravila medijska kuća „Artemida“. Dokumentarni film ima za cilj da publiku upozna sa vinčanskom kulturom, odnosno sa životom u neolitu u Pločniku.

Producent ovog filma Sonja Ristić je ovom prilikom istakla da je do sada snimljeno dosta filmova o Pločniku, ali da na način na koji je urađena „Gospođa iz Pločnika“ nije nijedan.

Sasvim drugačiji film o neolitu u Pločniku

Naša zamisao je bila da Pločnik predstavi jedna neolitska žena, a to je na veoma lep i profesionalan način izvela učenica prokupačke Gimnazije Anđela Novaković. Ona je lik gospođe iz Pločnika iznela predivno i biće mi veoma drago, ako nekad odluči da se bavi profesionalno glumom, da je prvi kadar snimila sa mnom. Film je na naše veliko zadovoljstvo drugačiji, prijemčiviji, nije suvoparan, jer u njemu gospođa iz Pločnika priča priču o svom životu u selu i svemu što je činilo njenu svakodnevicu. On će biti prikazan u svim našim ambasadama širom sveta“, rekla je Ristić, koja u ovom filmu potpisuje i i scenario i režiju.

Projekat iz koga je nastala „Gospođa iz Pločnika“ je finansiralo Ministarstvo kulture Republike Srbije, a film je titlovan na tri svetska jezika, (engleski, nemački i francuski) i ima propratnu izložbu. Namenjen je stručnoj javnosti, ali i najširoj publici sa ciljem da se upozna sa vinčanskom kulturom, odnosno sa životom u neolitu.

Ovaj film govori o ljudima, koji su živeli u Pločniku, jer ljudi su ustvari to što smo tražili sve vreme. Jedno su kuće, posude, oruđa i oružja, koje smo pronalazili i jedno je taj svetski značaj Pločnika, ali ono što je osnova svega toga jeste da su tamo živeli neki ljudi koji su ostavili trag. Jedna od njih je i gospođa iz Pločnika, koju je sjajno odglumila Anđela. Tu su i devojke u kostimima i momci, koji su pomogli da topimo bakar“, istakla je koautor filma Julka Kuzmanović Cvetković.

Ona je navela da Pločnik ima magiju, a da se Sonja Ristić potrudila i uspela, da uz pomoć svih saradnika na filmu, tu magiju i prikaže.

Film prikazuje život u neolitu

Na pitanje  koliko su uspele da običnom čoveku približe sam lokalitet i život na njemu nekada, Kuzmanović-Cvetković je odgovorila:

Ko je jedanput došao na lokalitet i ušao u obnovljeno neolitsko naselje, imao je priliku da uđe u neolit najrealnije i da tek onda vidi kolika je razlika držati kamenu sekiru u rukama i gledati je u vitrini. Doživljaj je potpuno drugačiji. I sama neolitska kuća  je nešto fascinantno, jer za nas koji živimo u stanovima, koji najmanje imaju po 50 kvadrata, a da ne govorim o veliki kućama, prosto je neverovatno kako je jedna porodica živela u jednoj sobi od dvadesetak kvadrata, a da im nije bilo tesno”.

Unutrašnjost jedne neolitske kuće u Pločniku, fotografisano 2020. godine (© Sve o arheologiji)

Ono što je posebno zanimalo mlad svet, jeste gde im je orman za odeću, za cipele, kako su mogli svi da spavaju oko ognjišta, kako to da su jeli za tako malom trpezom. Mnogo je stvari koje su nejasne, ali kad dođete u muzej i vidite mnoge svakodnevne stvari u vitrinama, mislite da su tu živeli neki divljaci, koji su maltene sišli s drveta, ogrnuli se kožom i to je to. Međutim, kad krenete da se bavite stvarima koje su ti ljudi obrađivali, kad vidite statuete koje su oni pravili, na koji način su brinuli o svojoj deci, onda promenite stav“, objasnila je Julka.

Inače, simbol arheološkog nalazišta u Pločniku je statueta žene od pečene gline, koja je slučajno pronađena 1987. godine.

Vinčanska figurina “devojska sa dred frizurom” (izvor: Narodni muzej Toplice)

U filmu „Gospođa iz Pločnika“ naselje i život prikazano je upravo iz vizure žene, koja je živela baš na ovom mestu u vreme neolita. Celu priču žene iz neolita na filmskom platnu, upotpunjuju i arheolozi Julka Kuzmanović Cvetković i Sanja Crnobrnja Krasić.

Da podsetimo, priča o Pločniku počinje davne 1927. godine prilikom trasiranja železničke pruge, od Niša do Kuršumlije, kada je u useku za prugu otkrivena velika količina arheološkog materijala. To je bilo otkriće koje je svetu predstavilo Pločnik, neolitsko naselje i kolevku metalurgije bakra.

Izvor: Grad Prokuplje

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »