Pronađen 4.500 godina star grob ratnika sa štitnikom za tetivu
Arheolozi su pronašli 4.500 godina star grob ratnika koji je još uvek nosio štitnik za tetivu na podlaktici.
Ostaci dvojice ratnika iz bakarnog doba pronađeni su u Nemačkoj prilikom izgradnje dalekovoda. Grobovi pripadaju kulturi zvonastih pehara. Kultura zvonastih pehara postojala je između 2500. i 2050. godine pre nove ere. Dobila je naziv po grnčariji koja ima oblik zvona.
Praistorijska kultura zvonastih pehara
Kultura je bila rasprostranjena širom zapadne Evrope, sa snažnim prisustvom na Iberijskom poluostrvu i protezala se na istok do dunavskih ravnica, severno do Velike Britanije i Irske, i na jug do ostrva Sardinije i Sicilije, kao i delova obale severozapadne Afrike.
Jedan od najizrazitijih aspekata ove kulture bio je njen poseban način sahranjivanja, u kojem su pokojnici polagani u zgrčeni položaj na jednu stranu, uz jasnu razliku prema polu. Muškarci su postavljani na levu stranu sa glavom okrenutom ka na severu, dok su žene sahranjivane na desnoj strani tela, glave okrenute prema jugu.
Grobni prilozi su bili relativno retki, ograničeni u većini slučajeva na jedan ili nekoliko komada keramike. Međutim, neki grobovi su sadržavali predmete koji su omogućavali identifikaciju statusa ili zanimanja pokojnika.
Tako su neki pojedinci sahranjeni sa vrhovima strela, kamenim štitnicima za zglobove ili bakarnim bodežima, što sugeriše da su mogli biti ratnici ili lovci. Takođe, neki grobni prilozi uključivali su i nakit, iako su dokazi o metalurgiji bakra ređi. Zapravo, prvi nalazi zlata u centralnoj Nemačkoj su povezani sa ovom kulturom.
Otkriće grobova iz bakarnog doba
Duž planirane trase dalekovoda, arheolozi su identifikovali najmanje deset grobova koji pripadaju kulturi zvonastih pehara. Među njima, tri groba, koja su prvobitno bila prekrivena humkom, trenutno se detaljno otkopavaju. Ukopi se nalaze na dubini od oko dva metra i izuzetno su dobro očuvani.
Grob muškarca sa štitnikom se posebno ističe. Štitnik je napravljen od gotlandskog peščara, materijala koji su glečeri doneli u centralnu Nemačku tokom ledenog doba. Ova vrsta zaštite, koja nosila se na podlaktici kako bi strelca zaštitila od pucanja tetive. Iako u grobu nisu pronađene strele, prisustvo štitnika za zglob ukazuje na to da je pokojnik možda bio lovac ili ratnik.
U drugom obližnjem grobu pronađeni su ostaci strela. Pokojnik, sahranjen na levoj strani, imao je dva kamena vrha strela pored leđa, koji su pronađeni u zemljištu sa blagom promenom boje. Ova izmena supstrata mogla bi da ukaže na prisustvo tobolca, organskog materijala, koji je sada nestao.
„Dokazi o organskim predmetima kao što je mogući tobolac identifikovan u ovim istraživanjima su izuzetno retki, zbog čega je ovaj nalaz od posebnog značaja“, rekla je Suzana Fridrih, šefica Odeljenja za očuvanje arheoloških spomenika pri LDA Saksonija-Anhalt.