Zaštitna arheološka iskopavanja u crkvi svetog arhangela Mihaila u Poblaću. Arheolozi otkrili grobove ispod nadgrobnih ploča

Zaštitna arheološka iskopavanja u crkvi svetog arhangela Mihaila u Poblaću. Arheolozi otkrili grobove ispod nadgrobnih ploča
Zaštitna arheološka iskopavanja crkve u Poblaću (foto: Muzej u Prijepolju)

Zbog pojave vlage u temeljima Crkve Svetog arhangela Mihaila u Poblaću kod Priboja, započeta su zaštitna arheološka iskopavanja koja prethode izgradnji drenažnog kanala oko crkve. Tokom istraživanja već su otkriveni grobovi ispod nadgrobnih spomenika, na prostoru koji se nalazi u okviru velike srednjovekovne nekropole sa stećcima.

Zaštitna arheološka istraživanja sprovodi Muzej u Prijepolju u saradnji sa Zavičajnim muzejom u Priboju, uz podršku Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo i blagoslov Mitropolita mileševskog Atanasija. Stručnim arheološkim radovima rukovodi arheolog Muzeja u Prijepolju Tijana Pušica.

Zaštitna arheološka istraživanja oko crkve

Istraživanja su pokrenuta zbog planiranih radova na izgradnji drenažnog kanala, čiji je cilj da se od temelja crkve odvede voda i tako spreči dalje prodiranje vlage u objekat. Budući da se radovi izvode u prostoru sa poznatim arheološkim nasleđem, pre intervencije u tlo neophodno je arheološki istražiti i dokumentovati slojeve i eventualne grobne celine koje se nalaze duž trase budućeg drenažnog kanala.

Grobovi ispod nadgrobnih ploča ko crkve (foto: Muzej u Prijepolju)

Prvi rezultati već su pokazali koliko je ovaj prostor arheološki značajan. Ispod pojedinih nadgrobnih spomenika pronađeni su grobovi, čime se otvara mogućnost za preciznije proučavanje nekropole i odnosa grobova prema crkvi.

Crkva iz turskog perioda

Crkva Svetog arhangela Mihaila u Poblaću izgrađena je u periodu osmanske vlasti, odnosno u turskom periodu. Prema narodnom predanju, njen ktitor bio je veliki vezir Mehmed-paša Sokolović. Međutim, predanje o ktitorstvu Mehmed-paše Sokolovića treba jasno razlikovati od istorijski potvrđenih podataka. Za sada nema poznatog pisanog izvora koji bi ovu tradiciju nedvosmisleno potvrdio.

Arhitektonski, hram predstavlja jednobrodnu građevinu sa oltarskom apsidom na istočnoj strani. Apsida je spolja oblikovana kroz trinaest segmenata, dok je iznutra polukružna. Krov je izveden na dve vode, po segmentima, a kao tradicionalni pokrivač korišćena je šindra. Fasade su omalterisane i okrečene u belo.

Zidni ikonostas (foto: Spomenici kulture)

Posebnu vrednost crkve predstavlja njen zidani ikonostas, koji se ubraja među značajnija ostvarenja 16. veka. Ikonostas je ukrašen freskama Hrista Pantokratora i dvanaest apostola. Predstave su izvedene tehnikom fresko-slikarstva, na fino uglačanom malteru, sa kvalitetno očuvanim fresko-slojem.

Izvori: Muzej u Prijepolju, Spomenici kulture, Pogled kroz nasleđe

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »