Davno izgubljeni „rimski car“ Sponzijan otkriven na rimskom novčiću

Davno izgubljeni „rimski car“ Sponzijan otkriven na rimskom novčiću
Rimski novčić "cara" Sponzijana (kolekcija: The Hunterian, University of Glasgow, UK, catalogue number GLAHM:40333)

Više od tri veka verovalo se da je otkriveni rimski novčić u Rumuniji bio falsifikat. Sada je potvrđeno da se na rimskom novčiću nalazi davno izgubljeni rimski car Sponzijan.

Rimski car Sponzijan poznat je samo iz skupa od 4 novčića koji su pronađeni u ostavi Rumuniji 1713. godine. Oni su veoma različiti od običnih rimskih kovanica po stilu i izradi, sa različitim zagonetnim karakteristikama, uključujući zbrkane legende i istorijski pomešane motive

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu PLOS ONE, istraživači su uporedili novčić Sponzijana sa drugim rimskim novčićima koji se čuvaju u kolekciji The Hunterian. Ostala 3 novčića Sponzijana se nalaze u Nacionalnom muzeju Brukental u Sibinju, Rumunija.

Kako su istraživači potvrdili autentičnost?

Istraživači su pronašli minerale na površini novčića koji su podržavali teoriju da je novčić bio zakopan u zemlji tokom dužeg vremenskog perioda, onda izložen kiseoniku. Ovi minerali su zacementirani silicijumom. Do zacementiranja bi došlo prirodnim putem kada bi nešto, poput metala, bilo dugo vremena u zemljištu. Tim je takođe pronašao obrazac habanja koji sugeriše da je novčić bio u aktivnom opticaju.

“Rimski car” Sponzijan (foto: The Hunterian, University of Glasgow)

Ovde predstavljamo nedestruktivno snimanje i spektroskopske rezultate koji pokazuju karakteristike koje ukazuju na autentičnost. Duboki obrasci mikroabrazije ukazuju na veliko habanje tokom cirkulacije. Površinski delovi minerala u zemljištu vezani autentičnim cementom i prekriveni produktima oksidacije ukazuju na istoriju dužeg sahranjivanja, a zatim ekshumacije. Ova zapažanja primoravaju na ponovnu procenu Sponzijana kao istorijske ličnosti. Kombinujući dokaze iz kovanog novca sa istorijskim zapisima, sugerišemo da je on najverovatnije bio komandant vojske u izolovanoj rimskoj provinciji Dakiji tokom vojne krize 260-ih godina n.e. i da su njegovi grubo proizvedeni novčići podržavali funkcionalnu monetarnu ekonomiju koja je opstajala lokalno tokom značajnog perioda“, piše u apstraktu studije.

Glavni autor studije profesor Pol Pirson sa UCL-a je rekao: „Naučna analiza ovih ultra retkih novčića spasava cara Sponzijana od mraka. Naši dokazi sugerišu da je on vladao rimskom Dakijom, izolovanom iskopavanjem zlata, u vreme kada je carstvo bilo opterećeno građanskim ratovima, a pogranične oblasti preplavljene pljačkaškim osvajačima“.

Možda je Sponzijan bio vojni oficir

Rimska provincija Dakija, teritorija koja se preklapa sa današnjom Rumunijom, bila je regija cenjena po rudnicima zlata. Arheološka istraživanja su utvrdila da je ovo područje bilo odsečeno od ostatka Rimskog carstva oko 260. godine. Okružen neprijateljima, Sponzijan je možda bio lokalni vojni oficir. Bio je primoran da preuzme vrhovnu komandu tokom perioda haosa i građanskog rata, štiteći vojno i civilno stanovništvo Dakije dok se red ne uspostavi. Potom je provincija evakuisana između 271. i 275. godine.

Kovani novac je oduvek bio važan simbol moći i autoriteta. Prepoznajući to i nemogućnost da primi zvanična izdanja iz kovnice u Rimu, čini se da je Sponzijan ovlastio stvaranje lokalno proizvedenih novčića. Zato neki sadrže sliku njegovog lica. Time bi podržao funkcionalnu ekonomiju na njegovoj izolovanoj pograničnoj teritoriji.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »