Indijanci su među prvima na svetu rudarili bakar

Indijanci su među prvima na svetu rudarili bakar
Bakarni vrhovi strela (foto: Michelle Berbber/Kent State University Experimental Archaeology Lab)

Pre oko 8.500 godina starosedeoci Amerike, Indijanci, su prvi kopali bakar i od njega pravili alate. To ih svrstava među prve rudare u svetu.

Podaci pokazuju da su rani Indijanci bili među prvim ljudima na svetu koji su kopali metal i od njega pravili alate.

Vrh strele za lov na krupnu divljač dug 10 cm izrađen od čistog bakra je dokaz da je istorija rudarenja počela mnogo ranije nego što se mislilo. Pored ovog artefakta postoje i drugi tragovi praistorijskog rudarstva od strane Indijanaca.

Inače, oni su tada bili lovci-sakupljači i živeli su pored jezera Igl (eng. Eagle), današnji Viskonsin.

Indijanci prvi metalurzi

Najveća nalazišta bakra na Zemlji nalaze se oko Velikih jezera Severne Amerike, piše Science.

Zbog toga su Indijanci iza sebe ostavili mnogo bakarnih alata. U nekom trenutku, Indijanci su naučili da sakupljaju rudu i zagrevaju je, čekićem udaraju i pretvaraju u alate.

Replika bakarnih glava strela (foto: Michelle Berbber/Kent State University Experimental Archaeology Lab)

Ovu kulturu su nazvali kulturom bakra. Ona se pojavila pre najmanje 9.500 godina, a dostigla  je svoj vrhunac između 7.000 i 5.000 godina. Što ukazuje da je ova kultura starija od onih kultura koje su obrađivale bakar na Bliskom istoku.

Istraživači smatraju ili su smatrali da je prva obrada metala započela na Bliskom istoku. Arheolozi su pronašli bakarne priveske za koje se veruje da su stari 8.700 godina. Drugi istraživači veruju da je metalurgija bakrom ipak prvo počela na Balkan.

Napuštanje bakarnih predmeta

Indijanci su proizvodili bakarne predmete oko 6.000 godina pre nove ere. Da bi, iz nepoznatih razloga, prestali da proizvode predmete od bakra oko 3.000 godina pre nove ere. Nakon toga su koristili bakar samo za manje predmete koji su povezani sa ukrasima – perle i narukvice. Što znači da su se vratili kamenim i koštanim alatima”, rekao je Dejvid Pompeani, geolog sa Državnog univerziteta Kanzas na Menhetnu, koji proučava drevno rudarstvo.

Analiza jezgra sedimenata iz jezera, i na osnovu podataka sa godova drveća, ali i drugih dokaza, pojavio se period suše koja je znatno uticala na život tamošnjih ljudi. Ona je mogla da izazove društvene i ekološke potrese što je uticalo na rudarenje.

Vremenom je bakar, možda, postao luksuzni predmet koji se samo koristio za označavanje društvenog statusa.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »