Kako su rudari pre 2.400 godina osvajali dubine? Odgovor se krije u sandalama od trave

Kako su rudari pre 2.400 godina osvajali dubine? Odgovor se krije u sandalama od trave
Sandale iz rudnika iz gvozdenog doba (foto: University of Granada)

Arheolozi su u drevnim rudnicima Riotinta na jugozapadu Španije pronašli retke sandale od esparto trave stare i do 2.400 godina, otkrivajući da su rudari gotovo četiri veka nosili gotovo istu obuću.

Ovo izuzetno otkriće pruža jedinstven uvid u svakodnevni život ljudi koji su radili u jednim od najvažnijih rudarskih centara antičke Hispanije.

Iste sandale nošene 400 godina

Tim istraživača sa Univerziteta u Granadi analizirao je osam đonova sandala pronađenih u antičkom rudarskom naselju Urium, na području današnjeg Riotinta. Predmeti su datovani u period od 4. veka pre nove ere do 1. veka nove ere. Ovo ukazuje da je ista vrsta obuće ostala u upotrebi više od 400 godina – od gvozdenog doba pa sve do rimskog perioda. Ovakav vremenski raspon pokazuje da je ova jednostavna obuća ostala nezamenjiva uprkos velikim političkim i kulturnim promenama koje su obeležile dolazak Rimljana.

Lokacija gde su cipele otkrivene (izvor: Bustamante-Álvarez, M. et al. 2026)

Sandale su pronađene u slojevima pepela nastalim čišćenjem metalurških peći. Upravo su ti uslovi omogućili izuzetno očuvanje organskih materijala, koji se inače veoma retko sačuvaju u arheološkim nalazištima.

Pored obuće, arheolozi su pronašli i konopce, korpe i druge predmete izrađene od biljnih vlakana. Ovi nalazi pružaju retku priliku da se bolje razume svakodnevni život rudara, zanatlija i lokalnih zajednica u antičkoj Hispaniji, o čemu pisani izvori govore vrlo malo.

Kvalitetna izrada obuće

Sandale su izrađene od esparto trave (Stipa tenacissima), biljke poznate po izuzetnoj čvrstoći i elastičnosti. Detaljna analiza pokazala je da su zanatlije pažljivo birale deblje užadi za delove đona koji su trpeli najveće opterećenje, dok su tanja vlakna korišćena za kaiševe i vezivanje. Takva raspodela materijala svedoči o visokom nivou zanatskog umeća i odličnom poznavanju osobina biljnih vlakana.

Đonovi sandala (izvor: Bustamante-Álvarez, M. et al. 2026)

Da bi proučili krhke ostatke bez njihovog oštećivanja, istraživači su koristili skenirajuću elektronsku mikroskopiju i rendgensku mikrotomografiju. Analize su otkrile slične tehnike pletenja na svim sandalama, ali i sitne razlike koje bi mogle ukazivati na različite majstore ili prilagođavanje obuće specifičnim potrebama rudara.

Na gotovo svim đonovima uočeni su izraženi tragovi habanja na peti i prednjem delu stopala, što pokazuje da su sandale korišćene sve dok potpuno ne bi dotrajale. Većini nedostaju gornji kaiševi, zbog čega istraživači smatraju da su odbacivane tek kada više nisu mogle da se poprave.

Artefakti od organskih materijala takođe važni

Autori studije povezuju ove nalaze sa solea spartae, jednostavnom obućom od biljnih vlakana koja se pominje u rimskim izvorima kao praktično rešenje za kretanje po strmom i klizavom terenu. Dugotrajna upotreba u Uriumu tokom vekova potvrđuje koliko su bile korisne u rudnicima i rukovanju mineralima, a njihov opstanak kroz duboke političke i kulturne promene pokazuje efikasnost tehničkog rešenja koje nije našlo konkurenciju u drugim uvezenim modelima.

Otkriće predstavlja jednu od najvećih zbirki obuće od biljnih vlakana iz rimskog perioda pronađenih na Iberijskom poluostrvu. Istovremeno podseća koliko su predmeti od organskih materijala važni za razumevanje prošlosti, iako se zbog svoje krhkosti veoma retko sačuvaju.

Izvori: Universidad de Granada, časopis Pyrenae

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »