Neovlašćenim zemljanim radovima UNIŠTEN veći deo arheološkog nalazišta kod Knjaževca

Neovlašćenim zemljanim radovima UNIŠTEN veći deo arheološkog nalazišta kod Knjaževca
Snimak iz vazduha koji pokazuje uništavanje arheološkog nalazišta usled neovlašćenih zemljanih radova (foto: ZZSK Niš i Zavičajni muzej Knjaževac)

Tokom izvođenja neovlašćenih zemljanih radova krajem juna, došlo je do uništenja većeg dela arheološkog lokaliteta Baranica u selu Žukovac, kod Knjaževca.

Oštećeni deo lokaliteta je višeslojan, naveli su iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš. Prema dostupnim podacima na lokalitetu se nalaze:

  • ostatke ranosrednjovekovne crkve sa pripadajućim kulturnim slojevima i čvrsto zidanim objektima,
  • tragovi naselja iz praistorijskog perioda, sa kulturnim slojevima i objektima tog vremena.

Najveću štetu pretrpela je ranosrednjovekovna crkva, zidana kamenom i opekom uz korišćenje krečnog maltera, koja je gotovo u potpunosti devastirana mehaničkim iskopom bez dozvole. Zidani delovi su razvaljeni, a građevinski materijal i ostaci odbačeni.

Razrušeni delovi crkvenog objekta (foto: ZZSK Niš i Zavičajni muzej Knjaževac)

U odbačenoj zemlji, a prilikom izvođenja radova, pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi – delovi zidova, kamen sa tragovima maltera, fragmenti opeka, keramike, kao i ljudske kosti. Budući da su izvađeni iz arheološkog konteksta, ovi nalazi pružaju tek osnovne informacije, ali ne i podatke neophodne za naučnu rekonstrukciju života i funkcije lokaliteta.

Osim crkve i praistorijskog naselja u podnožju, lokalitet Baranica obuhvata i ostatke ranosrednjovekovnog utvrđenja na obližnjem uzvišenju, za koje se pretpostavlja da potiče iz 6. veka, iz vremena cara Justinijana. Lokalitet je samo delimično i skromno istražen tokom 1980-ih godina i danas se smatra neistraženim. Njegove granice do danas nisu zvanično definisane.

Važno je napomenuti i da centralni deo uništenog lokaliteta ima i religijski značaj za lokalno stanovništvo. Na ostacima crkve postavljen je Krst-zapis, ikone, priručna nadstrešnica, a meštani pale sveće i ostavljaju priloge.

Lokalitet je imao religijski značaj za lokalno stanovištvo (foto: ZZSK Niš i Zavičajni muzej Knjaževac)

Ovaj oblik poštovanja ukazuje na to da lokalitet ima i elemente nematerijalnog kulturnog nasleđa, uz materijalni značaj koji nosi kao arheološki lokalitet.

Investitor je dužan da finansira istraživanja

Zbog nanete štete, odnosno devastacije lokalitet, neophodno je sprovođenje hitnih zaštitinih arheoloških iskopavanja. U skladu sa Zakonom o kulturnom nasleđu, investitor predmetnih radova je dužan da finansira zaštitu, iskopavanja, prezentaciju i publikovanje arheoloških nalaza.

Ljudska kost na lokalitetu (foto: ZZSK Niš i Zavičajni muzej Knjaževac)

Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš je odmah po prijemu informacija reagovao u skladu sa svojim ovlašćenjima – naložio je hitnu obustavu radova i pokretanje zaštitinih iskopavanja, a slučaj je prijavljen nadležnim organima.

Zašto je zaštita arheološkog nasleđa važna?

Arheološko nasleđe je temelj kulturnog identiteta svakog naroda i države. Reč je o neobnovljivom resursu Republike Srbije – jednom uništeno, ono se više ne može vratiti. Većinom nevidljivo, arheološko nasleđe se nalazi ispod zemlje ili vode i sastoji se od pokretnih i nepokretnih nalaza, kao i slojeva zemljišta koji čuvaju tragove života iz prošlosti. Po Zakonu, ono je uvek u državnom vlasništvu.

U procesu planiranja razvoja, bilo da je reč o gradnji, rudarstvu ili drugoj vrsti eksploatacije prostora, arheološko nasleđe mora biti uzeto u obzir. Zato se primenjuje princip polluterpays – „zagađivač plaća“, koji nalaže da investitor snosi troškove zaštite nasleđa na prostoru koji koristi.

Potpuno devastiran prostor arheološkog nalazišta (foto: ZZSK Niš i Zavičajni muzej Knjaževac)

Kako navode iz Zavoda: „arheološko nasleđe može se istraživati samo specifičnim metodama kojima raspolaže arheologija kao stručna i naučna disciplina“. Zbog toga se arheološkim istraživanjem bave posebno obučeni stručnjaci – arheolozi, isključivo ispred državnih ustanova i to uvek uz posebno odobrenje izdao od strane nadležnog organa – Ministarstva kulture.

Zaštita arheološkog nasleđa je regulisana Ustavom Republike Srbije, Zakonom o kulturnim dobrima, Zakonom o kulturnom nasleđu, kao i Evropskom konvencijom o zaštiti arheološkog nasleđa (revidiranom). Ova zaštita važi bez obzira na to da li je lokalitet do sada bio poznat, registrovan ili zakonski utvrđen kao kulturno dobro.

Fragmenti keramičkih posuda (foto: ZZSK Niš i Zavičajni muzej Knjaževac)

„Treba imati u vidu i činjenicu da čak ni najbogatije države ne mogu istražiti sve svoje arheološko nasleđe. Istraživanja su skupa, zahtevna i vremenski duga, zbog čega je preventivna zaštita ključna“, ističu iz niškog Zavoda.

Zakonske obaveze i krivična odgovornost u zaštiti arheološkog nasleđa

Svako ko otkrije arheološko nasleđe dužan je da ga prijavi nadležnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i policiji. Isto važi i za investitore – ukoliko tokom radova naiđu na arheološke nalaze, moraju odmah obustaviti radove i obavestiti nadležne službe.

Posebno je važno naglasiti da je arheološko nasleđe uvek u državnom vlasništvu, bez obzira na to ko je vlasnik zemljišta na kome se nalazi!

Neovlašćeni zemljani radovi na arheološkim lokalitetima predstavljaju krivično delo prema članu 353a Krivičnog zakonika RS, dok se oštećenje ili uništavanje arheološkog nasleđa tretira kao krivično delo prema članu 212 stav 3.

O značaju arheološkog nasleđa i o tome kako ga zaštiti i zašto ga treba sačuvati, pročitajte ovde.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Budite u toku! Prijavite se na našu mejl listu i svake srede u 12h saznajte najnovije vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

9 thoughts on “Neovlašćenim zemljanim radovima UNIŠTEN veći deo arheološkog nalazišta kod Knjaževca

  1. Jel ima išta što je u ovoj državi sprovedeno u skladu sa konstitucijom? Kako mi je žao te drevne crkvice, a posebno što ima zapis, to je stara tradicija koja se polako gubi…

    1. Izvinite molim Vas što grešite, tu crkvicu tj.zapis niko ništa nije ni dirao ni ugrozio kako su ovde u tekstu arheolozi opisali, ovo što su oni izneli u tekstu je užas i greota od Boga što se stručnjaci arheolozi bave ovakvim izmišljotinama!!! Crkvica kako ste je nazvali je bila do pre desetak dana u korovu i trnju dok ti ljudi nisu sve lepo počistili i rasčistili a ovo što je ovde ispisano i nekakva nagađanja da li je kost životinjska ili ljudska je živa glupost..Zmije na sve strane…

      1. Poštovana,

        Uništen je arheološki lokalitet. Izgleda da ne čitate detaljno. A kost jeste ljudska, gde ima crkve ima i grobova. Valjda arheolozi bolje znaju od Vas.

        Pozdrav,
        Maja M-Đ.

        1. Poštovana,
          Dobro je sve pročitano ovde kako stoji ali na terenu je sve drugačije i malo su sve to uveličali …nemate potrebe da branite one kojima ide u prilog da sve u ovoj državi zaustave i ostave napušteno i zapusteno a da su se ranije pre prodaje te Baranice zabrinuli oni bi to sve lepo zaštitili i postojala bi uređena površina koja je pod zaštitom ,, arheologa,, !Tamo nema ničega….a i da ima neka finansiraju pa neka traže…

  2. Ništa tu nije ,, uništeno,, dragi arheolozi..50 godina je radeo restoran Baranica a zadnjih 10 godina je do tog zapisa, pošto pojedini ni ne znaju da li je zapis Sv.Petke ili Bogorodice moglo samo da se dodje kroz TRNJE koje niko nije očistio…Pa gde ste bili ranije da zaštitite, nego kad neko krene da sredjuje nešto onda svi komentarišu a kada se uredi i sredi svi se onda tu slikaju i dive..Tako je bilo i sa Dzervinovom vilom mnogi su komentarisali dok je bila rujinirana a sada je svi slikaju i hvale!. Pametovanju nikada kraja…

    1. Poštovana,

      Uništeno je sasvim dovoljno. Nema potrebe svaki lokalitet da se ogradi, nego pre svake gradnje (i to na zakonski zaštićenom području) treba konsultovati određene insitutcije koje daju ili ne daju saglasnost za izgradnju, odnosno po potrebi se prvo odrade zaštitna (spasilačka) arheološka istraživanja da se utvrdi da li tu ima nečega (ako pre toga nije nalazište dokumentovano). Ljudi u ovoj zemlji misle da mogu bilo gde da grade ako im se prohte. Ipak, to ne funkcioniše baš tako. Ako Vas interesuje kako to treba zaista da funkcioniše na kraju teksta imate priručnik u kome je sve to detaljno opisano.
      Nemojte da se mešate u tuđ posao.

      Pozdrav!

  3. Oko zapisa ništa nije pipnuto, kako vas nije sramota i greota od Boga da izmišljate…Niko nije blesav da dira zapis…

      1. Spominje se ,,crkvica,, ili ti zapis koji stoji tu gde je jer to što je ispod je bilo j
        obično brdo zapušteno u korov i trnje nepipnuto od sramote se hvatate sada za nekakav lokalitet koji stoji zadnjih 30.godina u trnje i korov i tu su samo dolazili pojedini u ,, švaleracije,, jer je bilo bezbedno da ih niko ne vidi…totalna prašuma..A do crkvuce koja se sada vidi su bili korovi…tako ste se tada zabrinuli da to sve zaštitite i rasčistite..ali dobro kada su ,, stručnjaci,, u pitanju tu nema šta da se priča- sve se videlo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »