Kelti su obezglavljivali neprijatelje, ali su se potrudili da sačuvaju njihove glave

Kelti su obezglavljivali neprijatelje, ali su se potrudili da sačuvaju njihove glave
Kelti i Rimljani (izvor: Wikipedia)

Jedan od najupečatljivijih i jezivijih rituala kod Kelta jeste uklanjanje glava palih neprijatelja i nošenje istih kući i njihovo izlaganje javnosti. Međutim, Kelti su se potrudili da sačuvaju odsečene glave neprijatelja tako što su ih balsamovali.

Arheolozi su praksu odsecanja glava neprijatelja kod Kelta zabeležili na arheološkom nalazištu iz 3. veka pre nove ere u Francuskoj. Ali i na drugim keltskim lokalitetima.

Drevni tekstovi opisuju da je jedna od najupečatljivijih ritualnih praksi kod Kelta iz gvozdenog doba bila uklanjanje glava neprijatelja ubijenih u bici i balsamovanje istih za izlaganje ispred nastambi pobednika.

Grčki autori iz 1. veka pre nove ere Strabon i Diodor sa Sicilije pominju ovu praksu. U svom najpoznatijem delu, Bibliotheca Historica, Diodor je napisao: „Kada njihovi neprijatelji padnu, oni im odsecaju glave i pričvršćuju ih oko vrata svojih konjaGlave svojih najistaknutijih neprijatelja balsamuju u kedrovom ulju i pažljivo čuvaju u sanduk.

Arheologija potvrdila balsamovanje glava keltskih neprijatelja

Hemijska analiza na fragmentima ljudskih lobanja iz 3. veka pre nove ere sa lokaliteta Le Cailar u južnoj Francuskoj otkrila je prisustvo smole četinara. Nekada je ovde bilo keltsko naselje.

Ukupan broj otkrivenih fragmenata lobanje iznosi 100. Veruje se da su to lobanje neprijatelja Kelta koji su izgubili život u borbi, a kasnije su poslužili kao trofeji.

Kelti su svojim neprijateljima odsecali glave i balsamovali ih (izvor: WIkipedia)

Kelti su u gvozdenom dobu naseljavali velike delove zapadne i pojedine jugoistočne Evrope. Bavili su se poljoprivredom, bili su vešti u obradi metala i imali su hijerahijsko organizovano društvo. Takođe su bili poznati kao vešti ratnici. Zapravo, mnogi klasični izvori se fokusiraju na njihovu borbenu istoriju, uključujući lov na glave.

Stručnjaci veruju da su smole prijatnog mirisa možda zagrejane i pomešane sa biljnim uljem pre nego što su nanete na glave „neprijatelja“ kao sredstvo za balsamovanje.

Ne znamo tačan proces, ali ovo je prvi put da imamo naučni dokaz o balsamovanju“, rekla je arheolog Režan Rure i jedan od autora studije objavljene u časopisu Journal of Archaeological Science.

Mešavina za balsamovanje bi delovala kao aromatično sredstvo, a njena antibakterijska svojstva bi sprečila propadanje i sačuvala izgled osobe, čineći poraženog neprijatelja prepoznatljivim na duže vreme. Pored odsečenih glava neprijatelja, bilo je izloženo i oružje.

Nepoznata praksa drevnih ljudi

Na ostacima lobanja i prvim vratnim pršljenovima uočene su posekotine koje ukazuju da su bile obezglavljene. Kod nekih lobanja uočavaju se tragovi uklanjanja mozga. U nekim slučajevima i jezici su bili uklonjeni.

Istraživači su u radu naveli da nisu pronašli nijedan dokaz koji bi mogao objasniti razlog zašto su Kelti balsamovali glave neprijatelja. Iako postoje antički izvori, njima treba pristupiti sa dozom opreza.

Budući da su svi fragmenti lobanje pronađeni unutar zidova kompleksa, oni veruju da su glave postavljene za one koji žive unutra, a ne kao sredstvo za zastrašivanje potencijalnih napadača.

Svakako, buduća otkrića i istraživanja daće više odgovora.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »