Misteriozna građevina izgrađena od 60 mamuta iz ledenog doba zbunila je arheologe

Misteriozna građevina izgrađena od 60 mamuta iz ledenog doba zbunila je arheologe
ilustraciija vunastog mamuta (izvor) WIkipedia

Pre 22.500 godina tokom ledenog doba praistorijski ljudi izgradili su zapanjujuću kružnu građevinu od kostiju najmanje 60 mamuta, čija je svrha ostala enigma za arheologe.

Arheolozi su pre više godina otkrili kružnu strukturu u Rusiji, prečnika 12,5 metara napravljenu od kostiju vunastih mamuta.

Kružne strukture napravljene od mamutovih kostiju povezane su sa artefaktima iz kasnog gornjeg paleolita i uglavnom datiraju od pre 22.000 godina i kasnije. One se nalaze širom istočne Evrope. Poznato je da oko 70 ovih struktura postoji u Ukrajini i centralnoj istočnoevropskoj ravnici.

Same kružne građevine iz ledenog doba se široko smatraju ostacima objekata za stanovanje koji su nudili zaklon tokom dugih, hladnih zima, ili možda tokom čitave godine.

Najhladnija faza poslednjeg ledenog doba dogodila se upravo pre više od 20.000 godina. Leta su bila kratka i hladna, a zime duge i hladne, sa temperaturama oko -20 stepeni Celzijusa, pa čak i hladnije.

Međutim, kružna struktura otkrivena na lokalitetu Kostenki 11 deluje jako čudno, jer kosti mamuta formiraju neprekidan krug bez bilo kakvog ulaza. Sa druge strane, istraživače je zbunio toliko broj mamuta. Da li su oni ubijeni kako bi poslužili svrsi?

Sklonište za praistorijske ljude?

Neverovatan primer arhitekture ledenog doba otkriven je u šumskoj stepi na zapadu Rusije blizu reke Don na paleolitskom lokalitetu Kostenki 11. Istraživanja je sproveo međunarodni tim arheologa, a na čelu projekta bio je Aleksandar Prajor sa Univerziteta u Ekseteru. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Antiquity.

Kostenki 11 predstavlja redak primer paleolitskih lovaca-sakupljača koji žive u ovom surovom okruženju“, rekao je dr Aleksandar Prajor.

Misteriozna kružna građevina iz poslednjeg ledenog doba (Pryor et al. 2020/© Antiquity)

Arheološko nalazište Kostenki je važno i poznato nalazište iz paleolita. Iskopavanje je se sprovode više od pola veka. Poznato je i po praistorijskim figurinama Venera, kakvih ima i u drugim delovima Evrope i Evroazije.

Kružna struktura je bila okružena nizom velikih jama koje se različito tumače kao jame za skladištenje hrane, odlaganje smeća i slično. Unutra postoje tragovi gorenja, odnosno loženja vatre.

Brojni nalazi su otkriveni

Istraživači su pronašli ukupno 51 donju vilicu i 64 pojedinačne lobanje mamuta, kao i mali broj kostiju irvasa, konja, medveda, vuka, crvene i arktičke lisice.

Takođe su pronašli ostatke ugljenisanog drveta i druge biljne ostatke.

Ovo pokazuje da su ljudi sagorevali drva, kao i kosti za gorivo, a zajednice koje su tamo živele naučile su gde da nađu hranu za jestive biljke tokom ledenog doba. Biljke su se takođe mogle koristiti za otrove, lekove, kanap ili tkaninu. Pronađeno je i više od 50 malih ugljenisanih semenki koje su korišćene u ishrani.

Ostala otkrića uključuju više od 300 sitnih kamena i krhotina od kremena veličine samo nekoliko milimetara. Pronađeni alati ukazuju da su korišćeni za klanje životinja i struganje kože.

Zašto su ljudi došli ovde?

Jedna od mogućnosti jeste da su ljudi i mamuti došli u ovo područje jer postoje prirodni izvori vode koji nisu zamrzli. „Izvor bi obezbedio vodu tokom cele zime, što je retkost u ovom periodu ekstremne hladnoće“, rekao je Aleksandar.

Većina drugih mesta na sličnim geografskim širinama u Evropi do tada je napuštena, ali ove grupe su uspele da se prilagode da pronađu hranu, sklonište i vodu.

Građevina napravljena od kostiju vunastih mamuta pre 22.500 godina (Pryor et al. 2020/© Antiquity)

Arheologija nam često otkriva kako su naši preci živeli i hladnim i neprijateljskim okruženjima na vrhuncu poslednjeg ledenog doba. Naime, i danas možemo videti kako ljudi žive u surovim uslovima u Ojmjakonu u dalekom Sibiru, u Rusiji. To je najhladnije mesto na našoj planeti i u njemu živi 500 duša na -50 stepeni Celzijusa.

Ranije su arheolozi pretpostavljali da su kružne strukture kostiju mamuta korišćene kao nastambe, u kojima su živeli mnogo meseci.

Naša nova studija sugeriše da to možda nije uvek bio slučaj jer se čini da je intenzitet aktivnosti u Kostenki 11 manji nego što bi se očekivalo od dugotrajnog baznog kampa.“

Jasno je da je mnogo vremena i truda uloženo u izgradnju ove strukture, tako da je očigledno bila važna ljudima koji su je napravili iz nekog razloga“, kaže Aleksander Prajor,

Odakle ovoliko mamuta?

Jako veliki broj mamuta, odnosno njihovih kostiju je korišćem za izgradnju misteriozne strukture. Stoga se i postavlja pitanje, odakle su došli? Arheolozi nisu sigurni da li su mamuti lovljeni ili su očišćeni nakon što su, iz nepoznatog razloga, masovno umrli, pa su njihove kosti upotrebljene za izgradnju objekta. Nezamislivo je da su ljudi uspeli istovremeno da ubiju 60 mamuta.

Prema istraživačima kosti mamuta su bile raspoređene onako kako izgleda skelet mamuta. Što verovatno znači da su donete na ovu lokaciju dok je još meko tkivo bilo na njih pričvršćeno.

Svakako transport mamuta, pa čak i bez većine mesa, nije nimalo lak posao.

Buduća istraživanja kostiju mamuta daće više odgovora.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »