Podvodna arheološka istraživanja na obali Barbarige donela su otkriće rimskog mola

Podvodna arheološka istraživanja na obali Barbarige donela su otkriće rimskog mola
Podvodni arheolozi istražuju ostatke rimskog mola (foto: AMI)

Tim podvodnih arheologa iz Arheološkog muzeja Istre otkrio je rimski mol na obali Barbarige. Reč je o monumetalnoj strukturi dužine 57 metara za utovar i istovar maslinovog ulja morskim putem.

Arheološki muzej Istre iz Pule sprovodi podvodno arheološko istraživanje na području plaže stare Barbarige, lokalitet rimske luke. Rukovodilac istraživanja je dr sc. Ida Koncani Uhač.

Prethodna istraživanja rimske luke stavljaju je u 1. vek nove ere, prenosi IPRESS.hr.

Tokom antike, region je bio centar proizvodnje maslinovog ulja, robe koja se izvozila širom severnog Jadrana.

Otkriće rimskog mola

Interes podvodnih arheologa su ostaci antičkog lučkog mola u uvali Barbariga. Rimski mol je najverovatnije služio kao deo operativne obale za ukrcaj i transport ulja morskim putem u službi obližnje antičke uljare.

Tim koji učestvuju u podvodnim istraživanjima (foto: AMI)

Lokaliteta Barbariga – uljara još je 1950-ih istraživao arheolog Štefan Mlakar iz pulskog AMI.

U uvali Barbariga pod morem tim arheologa i ronioca ustanovio je monumentalnu strukturu čija je dužina 57 metara. Ona je sačuvana in situ u tri reda kamenih blokova, a sondiranjem je ustanovljen i temeljni blok. Širina strukture iznosi od 16 do 24 metra, u obliku latiničnog slova L. Lučki mol građen je od kamenih blokova dimenzija 3,1 metara sa 2,6 metara.

Transport maslinovog ulja u Barbarigi

Dosadašnji rezultati ovog istraživanja još su jedna potvrda da je područje Grada Vodnjana i u antici bilo poznato po proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja. Lokalitet Barbariga – uljara u zaleđu uvale raspolagala je sa 20 presa. To je svrstava u najveću uljaru na području Istre, a verovatno i šire.

Ostaci amfore iz rismkog perioda pronađene na dnu mora blizu obale Barbariga (foto: AMI)

Prema procenama, uljara te veličine prerađivala je masline zasađene na površini od 240 do 300 hektara, a veličina celog poseda procenjuje se na 900 hektara.

U podmorju su pronađene veće količine građevinske keramike, ulomci stonog i kuhinjskog posuđa i amfora. Među njima ističu se amfore proizvedene na području Fažane kao i amfore tipa Dressel 6A. Većina nalaza već sada se može datovati isto u 1. veku.

Istraživanja se provode u sklopu projekta “Istarsko podmorje” koji se oslanja na dokumentovanje, popisivanje i topografiju svih podvodnih lokaliteta vezanih za rimsko doba.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »