Tamna strana antičkog Rima: pronađena soba za robove blizu Pompeje

Tamna strana antičkog Rima: pronađena soba za robove blizu Pompeje
Pompeja (Wikipedia, CC-BY 3.0)

Arheolozi su u vili blizu Pompeje otkrili malu spavaću sobu koju su koristili robovi. Robovi su starom Rimu često korišćeni za različite poslove. Niko više u istoriji nije posedovao toliko robova ili se oslanjao na robovski rad kao Rimljani.

Italijanski arheolozi su u vili Civita Giuliana otkrili spavaću sobu za robove, nekih 600 metara od zidova Pompeje. Ovo otkriće baca svetlo na nizak status robova u antičkom svetu.

Ropstvo je igralo značajnu ulogu u rimskom svetu. U starom Rimu, postojali su različiti tipovi robova, u zavisnosti od potrebe gospodara. Robovi su bili seksualni radnici, kućna posluga, konkubine, zemljoradnici, gladijatori i slično. Brojne studije su pokazale da su robovi radili svuda, u domaćinstvu, rudnicima, fabrikama i na polju. Istoričari veruju da je od 10 do 20% stanovništva bilo porobljeno. Bilo je i onih “robova” koji su upravljali drugim robovima, poznatiji kao vicarii.

Pompeja nije bila izuzetak, očigledno. Najnovije otkriće je posebno značajno, jer se život robova u arheologiji ne dokumentuje tako često.

Robovi su slabo arheološki dokumentovani

Rezultate arheoloških istraživanja objavilo je italijansko Ministarstvo kulture. U saopštenju za javnost su objasnili kako su u sobi za robove bili glodari i kako je porobljen narod Pompeje živeo u jako skromnim i nehigijenskim uslovima.

Soba za robove u Pompeji (foto: Italijanski Ministarstvo kulture)

Takođe, dodali su da nisu pronašli nikakve dokaze o bravama ili lancima koji bi zadržali stanovnike sobe. To može da ukaže na to da je ovaj sistem ropstva održan kroz društveni pritisak i hijerarhiju, a ne kroz fizička ograničenja i nasilje.

Čini se da je kontrola prvenstveno vršena kroz unutrašnju organizaciju službeništva, a ne kroz barijere i fizička ograničenja. To je trebalo da spreči bekstvo […] jer nema tragova rešetki, katanaca i okova”, objasnio je u izjavi Gabrijel Zuhtrigel, direktor Arheološkog parka Pompeje.

Znamo da su vlasnici [ove kuće] imali razne privilegije, uključujući i mogućnost formiranja porodice, iako bez ikakve pravne zaštite, da bi neke robove bliže vezali za vilu“, dodao je on.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »