Zagrebačka mumija obmotana sa najdužim pronađenim etrurskim tekstom ikada

Zagrebačka mumija obmotana sa najdužim pronađenim etrurskim tekstom ikada
Zagrebačka mumija u Arheološkom muzeju u Zagrebu (izvor: Wikipedia)

Iako se u Arheološkom muzeju u Zagrebu nalazi oko 20 mumija, jedna se posebno izdvaja. Mumija poznatija kao i Zagrebačka mumija bila je obmotana ispisanim lanenim povojem na jeziku koji nije nikada dešifrovan. Naime, to je najduži etrurski tekst ikada pronađen. Najčudnije od svega je to što se nalazio na egipatskoj mumiji.

Egipatska mumija stigla je u Narodni muzej u Zagrebu, danas Arheološki muzej, 1862. godine. Bila je umotana u laneni povoj i kod sebe je imala oštećenu Knjigu mrtvih. Mumiju je kupio Mihael Barić u Egiptu negde oko 1847. ili 1848. godine. U početku je mumija bila kod njega u Beču, a onda je darovao muzeju.

Šta su istraživači saznali o Zagrebačkoj mumiji?

Uz pomoć rendgenskih snimanja, 80-tih godina, utvrđeno je da je mumija pripadala ženi starosti između 30-40 godina, visine 152 cm.

Telo mumije je prilikom postupka mumifikacije bilo obavijeno ispisanim lanenim povojima na etrurskom jeziku. Ti povoji čine zaseban spomenik tzv. Liber linteus Zagrebiensis ili Zagrebačku lanenu knjigu.

Međutim, istraživači ne mogu potvrditi da li je ovaj pogrebni papirus pripadao Zagrebačkoj mumiji. Uz mumiju su bili delovi i grumenje balzama, ostaci pogrebnog venca od lišća i cveća, sitni ulomci drva i štuka koji su pripadali polihromiranom sarkofagu. Mumiju su ukrašavale modrozelene perlice, a sa njom je bila i glava mumificirane mačke.

Bilo je neophodno spasiti mumiju od propadanja, što je i urađeno 1998. godine. Mumija je datovana C14 metodom u 390. godinu pre nove ere.

Zagrebačka lanena knjiga na etrurskom jeziku

U posetu zagrebačkoj Egipatskoj zbirci bio je bečki egiptolog Jakob Krall 1892. godine. On je prvi shvatio da se ne radi o staroegipatskom već etrurskom rukopisu. Dužina razvučenog rukopisa Liber linteus Zagrabiensis iznosi 340 cm, a širina razrezanih traka je do oko 35 cm.

Slova su ispisana crnim mastilom. Platno sa tekstom sačuvano je u pet naknadno razrezanih traka kojima je bila obavijena Zagrebačka mumija.

Zagrebačka lanena knjiga na etrurskom jeziku, Liber linteus Zagrabiensis (izvor: Wikipedia)

Laneni povoj na etrurskom jeziku sadrži 1130 reči. On se datuje od 1-4. veka pre nove ere. Reč je o jeziku koji nije dešifrovan zbog nedostatka izvora koji bi omogućili njegovu rekonstrukciju

Tekst povoja verovatno predstavlja obrednik s upustvima koja su primenjivana u svetim obredima Etruraca. Paleografskom analizom u tekstu se mogu prepoznati imena nekih bogova etrurskog panteona.

Postavlja se pitanja na koji način je ova Egipćanka došla u kontakt sa Etrurcima. Pretpostavka je da je u Egiptu u to vreme postojala manja kolonija Etruraca. Moguće da je knjiga i doneta u Egipat od strane zajednice koja je emigrirala.

Etrurci su primenili i prihvatili egipatski pogrebni ritual, mumifikaciju, ali nisu zaboravili svoje običaje.


Izvori: AMZ i Liber Linteus i Zagrebačka mumija

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »