25/09/2022

Zagrebačka mumija u Arheološkom muzeju u Zagrebu (izvor: Wikipedia)

Iako se u Arheološkom muzeju u Zagrebu nalazi oko 20 mumija, jedna se posebno izdvaja. Mumija poznatija kao i Zagrebačka mumija bila je obmotana ispisanim lanenim povojem na etrurskom jeziku. Naime, to je najduži etrurski tekst ikada pronađen. Najčudnije je to što se nalazio na egipatskoj mumiji.

Egipatska mumija stigla je u Narodni muzej u Zagrebu, danas Arheološki muzej, 1862. godine. Bila je umotana u laneni povoj i kod sebe je imala oštećenu Knjigu mrtvih. Mumiju je kupio Mihael Barić u Egiptu negde oko 1847. ili 1848. godine. U početku je mumija bila kod njega u Beču, a onda je darovao muzeju.

Šta su istraživači saznali o Zagrebačkoj mumiji?

Uz pomoć rendgenskih snimanja, 80-tih godina, utvrđeno je da je mumija pripadala ženi starosti između 30-40 godina i visine 152 cm

Telo mumije je prilikom postupka mumifikacije bilo obavijeno ispisanim lanenim povojima na etrurskom jeziku. Ti povoji čine zaseban spomenik tzv. Liber linteus Zagrebiensis ili Zagrebačku lanenu knjigu.

Međutim, istraživači ne mogu potvrditi da li je ovaj pogrebni papirus pripadao Zagrebačkoj mumiji. Uz mumiju su bili delovi i grumenje balzama, ostaci pogrebnog venca od lišća i cveća, sitni ulomci drva i štuka koji su pripadali polihromiranom sarkofagu. Mumiju su ukrašavale modrozelene perlice, a sa njom je bila i glava mumificirane mačke.

Bilo je neophodno spasiti mumiju od propadanja, što je i urađeno 1998. godine. Ona je datovana C14 metodom u 390. godinu pre nove ere.

Zagrebačka lanena knjiga na etrurskom jeziku

U posetu zagrebačkoj Egipatskoj zbirci bio je bečki egiptolog Jakob Krall 1892. godine. On je prvi shvatio da se ne radi o staroegipatskom već etrurskom rukopisu. Dužina razvučenog rukopisa Liber linteus Zagrabiensis iznosi 340 cm, a širina razrezanih traka je do oko 35 cm.

Zagrebačka lanena knjiga na etrurskom jeziku, Liber linteus Zagrabiensis (izvor: Wikipedia)

Slova su ispisana crnim mastilom. Platno sa tekstom sačuvano je u pet naknadno razrezanih traka kojima je bila obavijena Zagrebačka mumija.

Laneni povoj na etrurskom jeziku sadrži 1130 reči. On se datuje od 1-4. veka pre nove ere. Reč je o jeziku koji nije dešifrovan zbog nedostatka izvora koji bi omogućili njegovu rekonstrukciju

Tekst povoja verovatno predstavlja obrednik s upustvima koja su primenjivana u svetim obredima Etruraca. Paleografskom analizom u tekstu se mogu prepoznati imena nekih bogova etrurskog panteona. Postavlja se pitanja na koji način je ova Egipćanka došla u kontakt sa Etrurcima. Pretpostavka je da je u Egiptu u to vreme postojala manja kolonija Etruraca. Tako je knjiga i doneta u Egipat od strane zajednice koja je emigrirala. Oni su primenili i prihvatili egipatski pogrebni ritual, mumifikaciju. Ali nisu zaboravili svoje običaje.

Izvori: AMZ i Liber Linteus i Zagrebačka mumija

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Translate »