Otkriće 59 SARKOFAGA u Egiptu

Otkriće 59 SARKOFAGA u Egiptu

Izuzetno otkriće 59 zapečaćenih sarkofaga koji su zakopani pre više od 2.600 godina, arheolozi su otkrili u Egiptu.

Egipatski ministar za turizam i antikvitete Halid el-Anani rekao je da su arheolozi pronašli desetine drevnih kovčega u velikoj nekropoli južno od Kaira.

U većini sarkofaga nalaze se mumije.

Otvaranje jednog od sarkofaga pred novinarima i diplomatama

El-Anani je govorio na konferenciji kod čuvene Stepenaste piramide faraona Zosera u Sakari, gde su sarkofazi otkriveni. Jedan je čak bio i otvoren pred novinarima da bi mogli da vide mumiju. Ceremoniji je prisustvovalo i nekoliko stranih diplomata, prenosi Beta.

Bogati staroegipatski predmeti pronađeni sa mumijama

Pored kovčega, otkrivena je i rezbarena bronzana statua boga Nefertuma, obložena dragim kamenjem, kao i kolekcija od 28 statua Ptah-Soker-a, glavnog boga nekropole Sakkara.

Pronađene su i kolekcije amajlija i šabti posude.

Grobnica u kojoj su pronađeni sarkofazi

Na platou Sakare se nalazi najmanje 11 piramida, uključujući i Stepenastu piramidu, kao i stotine grobnica zvaničnika i drugi lokaliteti koji pokrivaju period od Prve dinastije (2920-2770 p.n.e) do koptskog perioda (395-642 n.e).

„Mislim da je ovo početak velikog otkrića”, rekao je egipatski ministar i dodao da se ne zna koliko će kovčega tek biti iskopano.

Stepenasta piramida u Sakari

Egipatski zvaničnici su prošlog meseca objavili pronalazak prve grupe sarkofaga, tačnije 27.

Drevni egipatski pogrebni rituali

Tokom hiljada godina, stari Egipćani su razvili kompleksne pogrebne prakse za koje su smatrali da su neophodne za ulazak u zagrobni život. Procesi su se vremenom razvijali, ali su mnogi elementi ostali dosledni kroz različite drevne egipatske dinastije. Najklasičniji oblik mumifikacije datira iz 18. dinastije koja je obuhvatala period od 1549/1550 do 1292. p.n.e. Prvo je uklonjen mozak. Neki kažu da je to bilo pomoću metalne kuke koja je ubačena kroz nos, dok drugi kažu da je to bilo pomoću štapa kroz lobanju koji je korišćen za rastopljivanje mozga. Mozak bi se tada iscedio kroz nos pre nego što se lobanja napuni mešavinom drvene smole i mirisa. Ovo je zaustavilo razgradnju bilo kakvog zaostalog moždanog tkiva, a takođe je i potisnulo miris. Zatim je slabinski deo kičme presečen i uklonjeni su organi stomaka. Toploza se obično ostavljala. Zatim su ih jako solili i stavljali u kanopske vaze. Prazna grudna šupljina tada je bila ispunjena mešavinom aromatičnih sastojaka. Svi urezi na telu su tada ispunjeni solju zvanom natron koja je dezinfikovala rane. Telo je zatim stavljeno na natron u krevet između 35 i 70 dana. Na kraju ovog perioda, sada dehidrirani leš je opran, podmazan i prekriven smolom kao lepak. Potom je telo bilo umotano u platno dok nije bilo potpuno pokriveno. U zavisnosti od socijalnog statusa pokojnika, mumiju su ponekad ukrašavali ukrasima, poput maske ili pokrova. Potom je mumija sahranjena u grobnici, spremna za zagrobni život

Lokalitet Sakara je deo nekropole nekadašnje egipatske prestonice Memfisa i on obuhvata čuvene piramide u Gizi, kao i manje piramide u Abu Siru, Dašuru i Abu Ruvaišu. Ruševine Memfisa se od sedamdesetih nalaze na listi svetske baštine UNESKO.

Egipat koristi arheološka otkrića kao sredstvo za promociju turizma, sektora koji je direktno pogođen ograničenim putovanjima, a koja su postavljena kao odgovor na pandemiju koronavirusa.

Izvor: Politika i Dailymail

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »