Arheolozi iz Austrije i Bosne i Hercegovine su nedavno prezentovali rezultate istraživanja praistorijskih lokaliteta u Muzeju Grada Zenica. Arheološka istraživanja se na Gradini na Kopilu i Mrtvačkoj gradini u Gradišću sprovode od 2019. godine. Tom prilikom su otkrili nekropolu iz bronzanog i gvozdenog doba sa bogatim grobnim nalazima. Arheolozi su istakli da je reč o najstarijim ljudskim ostacima na području srednje Bosne.

Arheološkim istraživanjima su na nekropoli otkrili 45 grobova u kojima je bilo 50 pokojnika. Arheolog dr Gavranović rekao je za FENA da je ovo “Prvo groblje bronzanog i gvozdenog doba na području srednje Bosne. Do sada smo otkrili 45 grobova – radi se o najstarijim skeletnim ostacima koje imamo na području srednje Bosne. To su, dakle, ljudi koji su živeli ovde u periodu od pre 3.000 godina i od 1.000. do 500. godine pre nove ere. To je taj vremenski raspon koji pokrivamo u groblju. Po prvi put imamo dokumentovane skeletne ostatke i grobne konstrukcije iz tog perioda. Do sada smo imali predmete iz tog perioda, ali sada imamo ljude. To su najstariji ljudski ostaci na području srednje Bosne“.

Otkriće nekropole iz bronzanog doba

Austrijski arheološki institut istraživanja je sproveo sa Muzejom Grada Zenica te stručnjacima i studentima Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu s dr Edinom Bujakom.

Pronalazak nekropole iz tog perioda, napomenuo je, nešto je što se “nije desilo u 130 godina arheoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini“, a koja su se počela raditi dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu. U jednoj grobnici je pronađen i skelet konja.

• Arheološka iskopavanja nekropole iz bronzanog doba u Kozici, BiH
• Nastavljena su arheološka istraživanja paleolitskog lokaliteta Badanj kod Stoca
• Arheološka istraživanja tumula u Novom Selu kod Bijeljine

“Mi smo imali tu sreću, malo znanja i upornosti da otkrijemo taj lokalitet na Kopilu. On je, u jednoj manjoj meri, istraživan već sedamdesetih godina prošlog veka tako da smo imali određena saznanja da je tu postojalo naselje iz tog perioda. Takođe, istraživali smo i naselje”, rekao je dr Gavranović.

Otkrivene su grobne konstrukcije od kamena u kojima je “pokapano više članova“. Antropolozi i ostali stručnjaci sprovešće antropološke analize, potom i genetičke, a time će se saznati mobilnost tih popoulacija i njihova ishrana, kao i rodbinska veza unutar nekropole.

“Imali smo sreću da u grobovima nađemo i određeni broj predmeta, koji su se polagali uz njih. To je grobna nošnja te populacije. Pomoću predmeta možemo utvrditi s kojim drugim su regijama oni razvijali neke trgovinske odnose; da li je bilo stranih osoba koje su došle u tu zajednicu. Da li su se ovde udavale žene iz drugih područja. Otvara nam potpuno ‘novi prozor’ koji do sada nismo imali u ta davana vremena” naglasio je dr Gavranović.

”Ovo je nakit koji je ženama služio da uvežu kosu i ovaj tip ne postoji nigde osim u Zenici imamo osam primeraka ovakvih. Ući će u literaturu najverovatnije kao Tip Zenica”, rekao je i za N1.

Arheološka istraživanja nakon 40 godina pauze

“Ovo su prva arheološka istraživanja na području Zenice u proteklih 40 godina. Nekako je sve to bilo zaustavljeno ovim nemilim događanjima iz devedesetih pa smo, konačno, i na ovaj način vratili arheologiju i arheološka istraživanja u Zenicu. Nažalost, ovde još nema dovoljno sredstava za arheološka istraživanja, tako da je kompletan projekat finansirao Austrijski arheološki institut, uz pomoć Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, odnosno ministra Spahije Kozlića. Na taj smo način uspeli da provedemo ova značajna arheološka iskopavanja. Slobodno možemo kazati da su rezultati iznimo značajni za proučavanje daleke prošlosti ovih krajeva, odnosno možemo kazati da imamo nešto što, do sada, na ovim područjima nije otkriveno te što će nam uveliko pomoći da rasvetlimo daleku prošlost Zeničkog bazena, ali i BiH“-  istakao je Bujak.

Nakon što se obave analize, svi nalazi ovog istraživanja bit će prezentovani u monografiji koja će postati dostupna široj javnosti.