Kakva je sudbina arheološkog nalazišta kod Skupštine?

Kakva je sudbina arheološkog nalazišta kod Skupštine?
Trenutno stanje sarkofaga i vodovoda (foto: M. Miljević-Đajić, © Sve o arheologiji)

Arheološka istraživanja sprovedena u centru Beograda, kod Narodne Skupštine, donela su otkriće ostataka iz antičkog perioda. Pronađene su sahrane pokojnika u sarkofazima iz 3-4. veka i ostaci 70 m dugog vodovoda iz 2-3. veka. Iskopavanja su bila zaštitnog karaktera, a pre izgradnje podzemne garaže. Iako su iskopavanja arheologa završena u julu, rimski sarkofazi i vodovod su i dalje na istom mestu do premeštanja i konzervacije.

Arheološka iskopavanja na uglu Vlajkovićeve i Kosovske ulice u Beogradu trajala su 3 meseca. Njih su sproveli arheolozi iz Muzeja grada Beograda. Iskopavanjima je rukovodio muzejski savetnik Milorad Ignjatović.

Još pre samih iskopavanja znalo se da će se naići ostatke antičkog Singidunum, odnosno na antičke grobnice, i sarkofage, ali ne i na vodovod. Stoga se već tada moglo pretpostavljati i planirati šta će se uraditi sa nepokretnim arheološkim nalazima.

Kako je pre više meseci Milorad rekao za naš portal: “Za njihovu sudbinu nadležan je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. Uslovi koje je zavod propisao pre izgradnje garaže su da arheološko nasleđe koje bude otkriveno tokom istraživanja, treba da poveća spomeničko nasleđe čitavog prostora na kome se pored Doma Narodne skupštine nalazi i zgrada Agrarne banke i zadužbina Đoke Vlajkovića”.

Rimski vodovod kada je otkriven pre više meseci (foto: M. Miljević-Đajić, © Sve o arheologiji)

Arheološki nalazi pronađeni u parku pored Skupštine predstavljaju nepokretno kulturno dobro u okviru utvrđenog kulturnog dobra Antički Singidunum. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda osnovao je komisiju za vrednovanje i prezentaciju otkrivenih nepokretnih nalaza kako bi arheološka struka donela stav o značaju i načinu prezentovanja pronađenih arheoloških nalaza.

Sadašnje stanje vodovoda do premeštanja (foto: M. Miljević-Đajić, © Sve o arheologiji)

Članovi komisije čine: Marko Stojčić, glavni gradski urbanista, Milorad Ignjatović, muzejski savetnik Muzeja grada Beograda i rukovodilac arheoloških istraživanja, dr Vesna Bikić, naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu, dr Adam Crnobrnja, muzejski savetnik Narodnog muzeja u Beogradu, Mirjana Blagojević, arheolog, konzervator-istraživač i savetnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Nela Mićović, viši konzervator, i Ksenija Milenković, konzervator Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Više o počecima istraživanja:

Antički sarkofazi i vodovod biće javno dostupni svima

U razgovoru sa Ignjatovićem saznali smo kakva je sudbina jednog neprocenjivog blaga u samom centru Beograda. On ističe da će nepokretni nalazi biti izmešteni privremeno u prostorijama Muzeja grada Beograda na čuvanje i konzervaciju.

U planu je do sredine decembra premestiti sarkofage i vodovod sa lokaliteta. Sasvim dovoljno vremena je prošlo, jer ovako ostavljeni nalazi dodatno propadaju.

Naime, premeštanje nepokretnog kulturnog dobra je proces koji će trajati danima. Vodovod bi bio premešten u delovima. Tako nešto se već radilo na Viminacijumu pre par godina. Potom bi se izvršila preventivna konzervacija i sprečilo propadanja nalaza.

Nakon izgradnje podzemne garaže, sarkofazi i vodovod će biti vraćeni u park i biće stalno dostupni javnosti i prolaznicima. Kako će dalje izgledati taj mali „rimski park“, saznaćemo 2025. godine.

Sarkofazi pod najlonom dok čekaju da budu premešteni (foto: M. Miljević-Đajić, © Sve o arheologiji)

Inače, praksa je u svetu da se maksimalno zaštite i prezentuju arheološki nalazi javnosti. Naročito oni koji se pronalaze u gradovima, a pogotovo oni u samim prestonicama. Naravno da je nemoguće da čitav lokalitet bude dostupan za javnost. Nepokretni nalazi su ti koji se ostavljaju na prvobitnoj lokaciji zajedno sa pokretnim nalazima poput raznih predmeta. Na taj način bivaju dostupni svakodnevno građanima, ali i turistima. Međutim, neophodno je prvo premestiti ih privremeno radi moderne izgradnje. Onda se vraćaju nazad.

Ovako izgleda Metro u Atini (izvor: Wikipedia)
Još jedan primer iz Atine (izvor: emtero.gr)

Pre samo par godina neko se dosetio da izgradi “lebdeći hotel” u Turskoj iznad arheološkog nalazišta starosti 2300 godina kako bi pokazao kako se ceni i čuva kulturno nasleđe sopstvene zemlje i time je dodatno privukao turiste.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »