Najraniji fosilni dokazi Homo sapiens-a iz pećine Bačo Kiro

Širenje modernog čoveka iz Afrike i njegova brza kolonizacija naše planete jedan je od najvažnijih događaja u ljudskoj evoluciji. Sistematične migracije Homo sapiens-a u Evropu započele su početkom gornjeg paleolita (oko 46.000 godina pne) ili čak i pre toga. A najraniji dokazi o Homo sapiens-u potiču iz pećine Bačo Kiro.
U vreme migracija modernog čoveka, neandertalci su već bili u Evropi. Neandertalci su nastanjivali Evropu od 400.000 godina pne.

Tokom tranzicije srednjeg / gornjeg paleolita, oko 50.000-40.000 g.pne neandertalci i savremeni ljudi koegzistirali su i međusobno komunicirali.
- Najstariji ljudski ostaci modernog čoveka pronađeni su u Bugarskoj
- Anatomski moderni ljudi živeli su u Evropi 10.000 godina ranije nego što se mislilo
- Novi dokazi: Neandertalci sahranjivali svoje mrtve
- Ko su bili PRVI ljudi
Do nedavno je bilo prihvaćeno da je orinjasijen prva kultura modernog čoveka – Homo sapiens-a u Evropi. Rezultati skorašnjeg istraživanja u pećini Bačo Kiro u Bugarskoj popunjavaju prazninu podataka i znanja u ovoj oblasti i pomažu u razumevanju početka pojave Homo sapiens-a u Evropi.

Iskopavanja u pećini su dala bogatstvo artefakata od kostiju, uključujući priveske proizvedene od zuba pećinskog medveda koji podsećaju na one koje su kasnije proizveli poslednji neandertalci zapadne Evrope.
Ovi nalazi su u skladu sa modelima zasnovanim na dolasku višestrukih talasa H. sapiens-a u Evropu. Oni dolaze u kontakt sa neandertalskom populacijom koja polako počinje da opada i da nestaje.