Svako je čuo za Pitagorinu teoremu, ali je neko drugi primenio 1000 godina pre rođenja Pitagore

Svako je čuo za Pitagorinu teoremu, ali je neko drugi primenio 1000 godina pre rođenja Pitagore
Glinena pločica iz Vavilona sa Pitagorinom teoremom (foto: UNSW Sydney)

Glinena pločica, starosti 3700. godina, otkrila je da su Vavilonci razumeli Pitagorinu teoremu i to 1000 godina pre njegovog rođenja.

Vavilonci su bili vrsni poznavaoci matematike i prvi koji su to zapisali. Na glinenoj, okrugloj, pločici iz Vavilona arheolozi su otkrili najraniji primer primenjene geometrije, pre 3700 godina.

Antički filozof  i matematičar Pitagora živeo je od 570-490. godine pre nove ere. Neko je pre Pitagore razumeo Pitagorinu teoremu, ali je on bio taj koji je dokazao u staroj Grčkoj, piše u saopštenju.

Iako je Pitagora važna istorijska ličnost, jako bitna u razvoju matematike, on nije taj koji je otkrio jednačinu. Na drevnim glinenim pločicama, arheolozi su pronašli matematičke oznake njegove jednačine.

Drevna vavilonska glinena pločica, sa oznakom IM 67118, na sebi ima ispisanu Pitagorinu teoremu kojom se rešava dužina dijagonale unutar pravougaonika.

Glinena pločica sa oznakom IM 67118 (izvor: Wikipedia, CC-BY 4.0)

Ova glinena pločica je verovatno služila za podučavanje oko 1770. godine pre nove ere.

Pitagorina teorema zapisana 1000 godina pre njegovog rođenja

Drugu glinenu pločicu, okruglog oblika, sa oznakom Si.427, koristili su drevni geodeti. Na njoj su ispisane klinastim pismom oznake koje čine matematičku tabelu koja čitaocu daje uputstva kako da napravi tačne prave uglove trougla. Glinena pločica je najraniji poznati primer primenjene geometrije.

Do otkrića pločice došla je francuska arheološka ekspedicija u Iraku 1894. godine. Pločica se datuje između 1900. i 1600. godine pre nove ere. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Istanbulu.

Vavilonci izmisli Pitagorinu teoremu 1000 godina pre rođenja Pitagore (foto: UNSW SYDNEY)

Nakon više decenija od otkrića, istraživači su tek sada shvatili značaj drevnih oznaka. Prema dr Denijelu Mensfildu, pločica je jedini poznati primer katastarskog dokumenta ili plana koji su geodeti koristili za definisanje granica zemljišta u starovavilonskom periodu. To znači da su na njoj ispisani i pravni i geometrijski detalji nakon što je zemljište podeljeno i prodato.

Prilikom određivanja granica zemljišta primenjena je Pitagorina teorema. Naravno, ne u onom obliku koji mi danas poznajemo. Međutim, jasan je princip računanja koji su oni primenili.

Iako će proći 1000 godina od stvaranja pločice iz Vavilona do rođenja Pitagore, jasno je gde matematika nastala. Stari Egipćani su od Vavilonaca nasledili matematiku, a onda stari Grci od Egipćana.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »