Zašto se arheolozi plaše da otvore grobnicu prvog cara Kine?

Zašto se arheolozi plaše da otvore grobnicu prvog cara Kine?
Mauzolej prvog kineskog cara (Wikipedia, foto: Aaron Zhu)

Arheolozi već 50 godina istražuju jedno od najvećih nalazišta na svetu. Iskopali su više od 8.000 ratnika od terakota, ali ne i grobnicu prvog cara Kine. Zašto je to tako? Da li se plaše da je otvore?

Više od 2.000 godina niko nikada nije zavirio u grobnicu prvog cara Kine, Ćin Ši Huanga. Arheolozi su do sada istražili, odnosno i dalje istražuju jame u kojima su pohranjeni vojnici od terakote i sve ono što je bilo potrebno vojnicima u zagrobni život da štite cara.

Međutim, njegovu grobnicu nisu pokušali ni da otvore. Da li postoji strah ili strahopoštovanje? Moguće da se arheolozi plaše da će iskopavanjima oštetiti grobnicu prvog kineskog cara i tako izgubiti važne podatke o caru. Ili možda postoji nešto strašnije i opasnije, a nalazi se u carevom mauzoleju?

Prvi kineski car Ćin

Prvi kineski car Ćin Ši Huang (259-210. g.pne) iz dinastije Ćin, poznat kao i Jing Dženg, sa 13 godina postao je vladar države Ćin. Sa 22 godine vodio je svoju vojsku do pobede nad devet drugih država. Njegov ime znači “prvi car dinastije Ćin”. Dinastija Ćin je prva ujedinila zemlju (221-206. g.pne) i uspostavila centralizovani sistem vlasti. Objedinila je pisani jezik u Kini i vrhovnom vladaru Kine dala titulu „car“ umesto „kralj“. Car Ćin je prvi započeo izgradnju Velikog zida za odbranu na severu.

Car je bio jedan od najbogatijih i najmoćnijih vladara koji su ikada živeli. Od početka svoje vladavine viđen je kao brutalni tiranin, koji je stotine hiljada ljudi prisilio na rad kako bi ispunio svoje grandiozne ambicije. Kinom je vladao pre više od 2.000 godina, a njegova vojska bila je jedna od najstrašnijih na svetu. Nijedan od, mnogih, carevih neprijatelja nije se usudio da ga napadne dok je njegova vojska bila u pripravnosti. Istorija tvrdi da je palio knjige, uništavao zapise svojih prethodnika i žive sahranjivao naučnike, jer su mu se suprostavljali. U drevnim knjigama je zapisano da se plašio vlastite smrti i zavera koje su njegovi neprijatelji kovali. Imao je viziju večne vladavine, koja se temeljila na njegovoj besmrtnosti. Stoga je smrt za cara bila nezamisliva.

Prvi kineski car Ćin (Wikipedia, foto: Aza24)

Beznačajan kakav jesam, podigao sam trupe da kazne pobunjene prinčeve, i zahvaljujući svetoj moći naših predaka, svih šest kraljeva je kažnjeno kako su zaslužili, tako da je, konačno, carstvo umireno. Ako se ne izvrši neka promena u tituli, neće biti načina da se ova dostignuća proslave i obznane kasnijim generacijama. Neka se raspravlja o carskoj tituli“, zabeležio je kineski istoričar Sima Ćen (145-87. g.pne).

Car Ćin se plašio smrti

Istoričar Sima Ćen je u svojoj biografiji opisao da je car mrzeo čak i da čuje razgovore o smrti i da niko od njegovih zvaničnika nije smeo da pomene samu reč. Još u mladosti, kada je imao samo 13 godina, car je naredio da mu se sagradi ogromna podzemna grobnica. Strahovao je od smrti i stalno je tragao za eliksirom koji bi mu omogućio besmrtnost.

Međutim, kako nije uspeo da pronađe eliksir odlučio je da sebi obezbedi večnu vladavinu na “onom svetu” i povede svoju vojsku od terakote koja bi ga tamo štitila. Svojim radnicima tražio je da mu naprave savršen model njegovog carstva. Taj model morao je da predstavlja repliku njegovog života kako bi živeo u udobnosti i sigurnosti u zagrobnom životu. Više od 8.000 ratnika od terakote je stvoreno da čuvaju njegovo carstvo podzemlja.

Reka žive teče u grobnici

Arheolozi se plaše da je opasno istražiti grobnicu zbog uzoraka tla oko grobnice, koji pokazuju veoma visok nivo žive. Živa je opasna po zdravlje ljudi, odnosno može da zagad životnu sredinu.

Jedna od legendi kaže da se car Ćin razboleo i da je umro nakon što je popio “eliksir besmrtnosti”. Veruje se da je pio lekove od žive kako bi živeo večno, i da ga je to ubilo u 49. godini. Njegova smrt je kratko držana u tajnosti, kako ne bi došlo do pobune među narodom. Potom je car sahranjen na planini u svom mauzoleju.

Terakota vojska (ustupio: I. Jovičić)

Istorijski izvori tvrde da su na ulazu postavljene zamke kao što su stotine skrivenih samostrela spremne da spreče svakoga ko pokuša samo da kroči unutar grobnice. Postoji i drugi razlog zašto grobnica nije otvorena, a to je da grobnica sadrži predstave sazvežđa i zemlje, verovatno carstva, sa živom koja imitira stotinu reka i mora konstriusanih tako da izgleda da teku, odnosno da u grobnici teče reka žive.

Istoričar Sima Ćen je naglasio u svojim spisima upotrebu metala koji teče u stvaranju carevog ličnog modela sveta. Savremene naučne studije potvrđuju prisustvo visokog nivoa žive u zemljištu. Istraživanje sprovedeno 1980-ih otkrilo je područje u centru grobne humke, od oko 12.000 kvadratnih metara, sa neobičnim visokim nivoom žive. Tadašnja istraživanja su pokazala da je koncentracija žive unutar humke, koja je varirala, i izvan nje znatno različita i da ti visoki brojevi pokazuju nivo žive u središtu humke koji nije prirodan.

Više razloga zašto se ne otvara grobnica

Mauzoleja cara Ćina se sastoji od dva dela. Od nadzemne humke i podzemne palate. Da bi se stiglo do palate neophodno je iskopati, odnosno ukloniti čitavu humku. Budući da ne postoji drugačiji način da se iskopa samo nekoliko sondi i da se na taj način “pogodi” ulaz u palatu.

Takođe, grob Prvog kineskog cara je verovatno na oko 35 m dubine ispod nivoa zemlje. Zato i tu postoje rizici prilikom iskopavanja i zatrpavanja onih koji tu istražuju. Sa druge strane arheološka istraživanja su izuzetno spora, sa razlogom. Verovatno da bi iskopavanja grobnice trajala godinama, ako ne i decenijama. To zahteva veliki broj ljudi i novca.

Arheolozi su proveli skoro 30 godina iskopavajući samo jednu trećinu jama ratnika od terakote. Površina mauzoleja Ćin Ši Huang je oko trinaest puta veća od površine jama!

Mauzolej Cara Ćina izvanredne veličine (© Sve o arheologiji)

Mnogi stručnjaci veruju da će iskopavanja da unište brojne predmete koji se nalaze u grobnici, a koji su od organskog materijala.

Postoji puno priča o skrivenom blagu, ali istoričari veruju da niko nikada nije uznemirio grobno mesto Prvog cara Kine. Neki ljudi su se plašili da će ih progoniti drevni duhovi, drugi su jednostavno poštovali uspomenu na mrtve.

Danas kineski lideri smatraju da velike vladare, čak i one koji su bili okrutni i sebični, treba ostaviti da počivaju u miru.

Pročitajte još: 6 zanimljivosti o vojsci od terakote

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »