Figurina lav-čovek je remek delo ledenog doba
![Figurina lav-čovek je remek delo ledenog doba](https://sveoarheologiji.com/wp-content/uploads/2022/07/Lion-man-angles-Vergleich-drei-Ganzkorper-Ansichten.jpg)
Lav-čovek je praistorijska figurina izrađena od kljove mamuta. Reč je o izuzetnom remek delu ledenog doba od pre 40.000 godina. Praistorijska figurina otkrivena je 1939. godine u pećini Štadel u Nemačkoj, a danas se nalazi u muzeju Ulmer.
Figurina lav-čovek je izuzetno remek delo gornjeg paleolita. Pre oko 40.000 godina, na početku gornjeg paleolita, švapska Jura (švapski Alpi) je bila deo pejzaža u kojem su bili nastanjeni anatomski modernim ljudima (Homo sapiens). Lovili su mamute, irvase, bizone, divlje konje i druge životinje. Dokaze o ljudskom naseljavanju pećina na ovom području arheolozi su otkrili iz tragova logorske vatre, ostataka oruđa, oružja i nakita od kamena, kostiju, rogova i slonovače.
- Figurina pećinskog lava otkrivena je u pećini Denisova
- Otkriveno poreklo čuvene Venere iz Vilendorfa stare 30.000 godina
Lav-čovek je napravljen od kljove mamuta, najveće životinje u okruženju tog vremena i prikazuje najopasnijeg predatora, sada izumrlog lava.
Stvarna veličina predmeta je: visina 28,1 cm, širina 6,3 cm i debljina 5,9 cm. Pronađen je u više fragmentovanih delova. Preko 200 fragmenata figurine je otkriveno, a nedostaju delovi prednjeg dela tela. Lav-čovek je u uspravnom stavu, mišićavih ramena, sa rukama na boku. Leva nadlaktica je označena rezovima koji mogu predstavljati tetovaže ili ožiljke.
![](https://sveoarheologiji.com/wp-content/uploads/2022/07/CwrtIvWXEAQLpwo.jpg)
Figurina je izrezbaren kremenim alatkama. Procenjuje se da bi za rezbarenje skulpture bilo potrebno oko 400 sati, odnosno oko 6 nedelja.
Pećina Štadel nije bila za život
Pećina Štadel, u kojoj je pronađen lav-čovek, je drugačija. Okrenuta je na sever i ne dobija toplotu od sunca. Hladno je i gustina krhotina akumuliranih ljudskim aktivnostima je mnogo manja nego na drugim lokacijama. Ovo očigledno nije bilo dobro mesto za život. Čovek-lav je pronađen u mračnoj unutrašnjoj komori, pažljivo sklonjen u tamu sa samo nekoliko perforiranih zuba arktičke lisice i skrivenim rogovima irvasa u blizini. Ove karakteristike sugerišu da je pećina Štadel korišćena samo povremeno kao mesto gde bi se ljudi okupljali oko vatre kako bi podelili određeno razumevanje sveta artikulisano kroz verovanja, simbolizovano u skulpturi i izvođeno u ritualima.
Unesko je 2017. godine proglasio pećinu Štadel i druge švapske lokalitete svetske baštine od značaja za čitavo čovečanstvo.