Halštatski rudari konzumirali su plavi sir i pivo pre 2.700 godina pokazale su analize drevnog izmeta

Halštatski rudari konzumirali su plavi sir i pivo pre 2.700 godina pokazale su analize drevnog izmeta
Život u Halštaskom rudniku (foto: Prirodnjački muzej u Beču)

Istraživači koji su proučavali drevne fekalne uzorke iz rudnika soli u Austriji otkrili su neke iznenađujuće podatke. Halštatski rudari su pre 2.700 godina konzumirali plavi sir i pivo. Analize fekalija su pokazale prisustvo dve vrste gljivica koje se koriste u proizvodnji plavog sira i piva.

Istraživači koji su proučavali drevne fekalne uzorke iz rudnika soli otkrili su prisustvo dve vrste gljivica koje se koriste u proizvodnji plavog sira (buđavi sir) i piva. Rezultati ovih istraživanja su objavljeni u časopisu Current Biology 13. oktobra.

Šta su paleoizmeti?

Paleoizmeti (paleofekalije) su prirodno očuvani drevni izmeti (koproliti) koji se pronalaze u suvim pećinama, pustinjskim područjima, poplavljenim sredinama i zaleđenim oblastima. Specifični ekološki procesi kao što su isušivanje ili zamrzavanje sprečavaju njihovo propadanje u mumijama, drevnim toaletima, močvarama i u zemljištu. Ranije studije su pokazale da paleofekalni materijal još uvek sadrži biljne makro  i mikrofosile, jaja parazita, pa čak i drevne biomolekule (DNK, proteine, metabolite). Drevni izmeti su stoga nedavno počeli da se koriste kao koristan izvor informacija za proučavanje praistorijskih obrazaca ishrane, zdravlja i za analizu sastava crevnog mikrobioma naših predaka.

Jedno od retkih arheoloških nalazišta gde se mogu naći dobro očuvane paleofekalije su protoistorijski rudnici soli austrijskog područja UNESKO-ve svetske baštine Halštat-Dahštajn/Salckamergut.

Fosilizovani ljudski izmet-koprolit (izvor: Current Biology)

Halštatski rudnici soli koji se nalaze u istočnim Alpima predstavljaju jedan od najstarijih i najbolje zabeleženih zapisa o podzemim iskopavanjima soli. Veliki podzemni rudnici u halštatskim slanim planinama datuju se najmanje od 14. veka pre nove ere (kasno bronzano doba) pa sve do danas.

Drvena posuda pronađena u rudniku koja je služila kao cediljka za sir (izvor: Current Biology)

Nekoliko protoistorijskih (bronzano, gvozdeno doba) i istorijskih (od 14. veka nove ere do danas) rudarskih faza je dobro arheološki dokumentovano. Lokalitet je takođe poslužio za imenovanje rane faze gvozdenog doba u Evropi, takozvanog halštatskog perioda (800-400. godine pre nove ere).

Rezultati studije

Jasno je da se ljudski izmet obično ne zadržava dugo, a svakako ne hiljadama godina. Ali izuzeci postoje, kao što je gore naglašeno.

Kada su istraživači proširili svoje istraživanje na gljivice, rezultati uzoraka iz gvozdenog doba su pokazali dnk gljivica Penicillium rokueforti (gljiva za proizvodnju plavog sira) i Saccharomices cerevisiae (pivski kvasac). Ovo je prvi molekularni dokaz za konzumaciju plavog sira i piva tokom gvozdenog doba Evrope.

Paleoizmet analiziran u studiji (izvor: Current Biology)

Očigledno je da su rudari iz Halštata namerno primenili tehnologije fermentacije hrane sa mikroorganizmima koje i mi danas koristimo u prehrambenoj industriji.

Nalazi su značajni jer predstavljaju prve dokaze proizvodnje plavog sira u Evropi tokom gvozdenog doba pre skoro 2.700 godina. Što se tiče proizvodnje piva tokom protoistorije indikacije su brojnije i mogu se naći na Bliskom istoku, Dalekom istoku i u Evropi.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »